ČLANAK .pdf

File information


Original filename: ČLANAK.pdf
Title: Z633-3.pmd
Author: prelom

This PDF 1.5 document has been generated by PageMaker 7.0 / Acrobat Distiller 5.0.5 (Windows), and has been sent on pdf-archive.com on 19/10/2011 at 21:24, from IP address 109.60.x.x. The current document download page has been viewed 944 times.
File size: 311 KB (3 pages).
Privacy: public file


Download original PDF file


ČLANAK.pdf (PDF, 311 KB)


Share on social networks



Link to this file download page



Document preview


OBLJETNICE

17 godina nakon ubistva 68 Hrvata u Bri{evu kod Prijedora

Misa u spomen-crkvi: Sje}anje
na 68 ubijenih Hrvata katolika

Neka`njen zlo~in
u nestalom selu
Na ni~ijoj zemlji izme|u dva entiteta, na makadamskom putu izme|u
Prijedora i Sanskog Mosta, nalazilo se nestalo selo Bri{evo u kojem
je izvr{en zaboravljeni zlo~in nad 68 Hrvata katolika. Za zlo~in jo{
niko nije odgovarao, a u pustom selu, gdje je obnovljena spomencrkva i pet ku}a, 25. jula porodice `rtava obilje`ile su godi{njicu
stradanja svojih najmilijih
Pi{e: Esad He}imovi}
pra{ini, makadamskim putem uzbrdo, kolona automobila sa stranim tablicama najavljuje povratak
u Bri{evo, nestalo selo uz me|uentitetsku liniju. Ne postoji vi{e niti jedna putna tabla na putu od Prijedora do
Ljubije koja bi upu}ivala na selo. U samoj
Ljubiji, svega nekoliko kilometara od upravne zgrade Ljubijskih rudnika `eljezne rude,
nalazi se znak “Kraj asfaltnog puta”. Kada je
1963. godine Ljubija, kraj s najvi{e Hrvata u
ovom dijelu BiH, izgubila status op}ine, ovo
podru~je je administrativno podijeljeno

U

izme|u Prijedora i Sanskog Mosta. Put je izgra|en osamdesetih godina radom i prilozima samih Bri{evljana, kao i {kola, dru{tveni
dom, prodavnica u selu. Poslije rata, kroz
sredi{te `upe u Staroj Rijeci, pro{la je i me|uentitetska linija. Bri{evo je sada pusto selo, sa svega pet obnovljenih ku}a, u kojem se
mje{tani okupe jednom godi{nje, 25. jula,
zbog sje}anja na 68 ubijenih.

Crkva na granici
Pored puta, u blizini crkve, parkirane su
desetine automobila. Iz federalnog dijela,
preko Sanskog Mosta, pred crkvu sti`e kolona tamnih, slu`benih auta dr`ave BiH, uz

ISPRED CRKVE U BRI[EVU Puno
dvori{te, prazno selo

Pokolj u Bri{evu je, po broju `rtava, pojedina~no najve}i ratni zlo~in nad Hrvatima u BiH
30

DANI 31. 7. 2009.

POPIS @RTAVA U BRI[EVU

Najvi{e staraca i djece
Istra`itelji zlo~ina u Bri{evu navode da je 25. jula 1992. godine ubijeno 68 osoba,
me|u kojima je najvi{e bilo starijih osoba i djece. Me|u njima su bili An|elko Atlija
(1938.); Ilija Atlija (1929.); Ivo Atlija (1931.); Joso Atlija (1935.); Marijan Atlija (1944.);
Joso Bari{i} (1936.); Marko Bujadilovi} (1941.); Katarina Bujadilovi} (1943.); Ivo Buzuk
(1931.); Jozo Buzuk (1934.); Mara Buzuk (1929.); Marko Buzuk (1936.); Mato Buzuk
(1934.); Milan Buzuk, (1963.); Miroslav Buzuk (1960.); Sre}ko Buzuk (1947.); Vlatko
Buzuk (1965.); Pero Dima~ (1927.); Stipo Dima~ (1911.); Luka Do{en (1920.); Danica
Ivandi} (1936.); Darko Ivandi} (1972.); Jerko Ivandi} (1957.); Lucija Ivandi} (1960.);
Mara Ivandi} (1933.); Miro Ivandi} (1967.); Milan Ivandi} (1963.); Pejo Ivandi} (1954.);
Stipo Ivandi} (1959.); Stipo (Marka) Ivandi} (1931.); Sre}ko Ivandi} (1936.); Jozo
Jakara (1927.); Ante Komljen (1956.); Kaja Komljen (1960.); Ivo Komljen (1954.); Luka
Komljen (1926.); Jozo Komljenovi} (1925.); Ante Lovri} (1934.); Jozo Lovri} (1957.), Ivo
Lovri} (1934.); Danica Marijan (1954.); Milka Marijan (1922.); Mara Marijan (1936.);
Lucija Marijan (1922.); Franjo Marijan (1927.); Drago Marijan (1948.); Zvonko Marijan
(1952.); Ivo Mlinar (1930.); Luka Mlinar (1944.); Luka Mlinar (1976.); Mara Mlinar
(1919.); Slavko Mlinar (1931.); Ante Matanovi} (1935.); Ante Matanovi} (1946.); Ervin
Matanovi} (1976.); Johan Matanovi} (1974.); Fabijan Matanovi} (1952.); Goran
Matanovi} (1973.); Goran Matanovi} (1977.); Mara Matanovi} (1943.); Mladen
Matanovi} (1937.); Zdravko Matanovi} (1963.); Zoran Matanovi} (1975.); Predrag
Matanovi} (1974.); Vinko Matanovi} (1954.).
policijsku pratnju. Vozila se parkiraju u
crkvenom dvori{tu. Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, @eljko Kom{i}, hrvatski politi~ar koji u svom kabinetu nema kri` nego sliku Josipa Broza Tita, ulazi u crkvu. Svojim
dolaskom `elio je skrenuti pa`nju na zaboravljeni zlo~in. Istra`itelji se nadaju da }e
njegov dolazak potaknuti istragu i krivi~ni
progon krivaca.
Crkva Svetog Petra i Pavla u Bri{evu, na
podru~ju Republike Srpske, je filijalna crkva
@upe Stara Rijeka, ~ija se mjesna Crkva Svetog Ante nalazi u Federaciji BiH. Prije svega
mjesec dana, crkva je obnovljena kao zavjetna crkva koja ~uva spomen na nevine `rtve.
U dvori{tu stoji spomen-kri`, visok pet me-

MRAMORNI KRI@ Spomen-obilje`je s imenima ubijenih

sti}i jednog dana pred Svevi{njeg suca, dragoga Boga. I mi vjerujemo da }e Bog nagraditi one koji su u~inili dobra a kazniti one koji su u~inili lo{a djela. Mi, ljudi, imamo ovdje
razli~ite sudove i razli~ite kazne, ali mislim
da je najve}a kazna koju jedna du{a mo`e zaraditi vje~ni prezir”, govori Iljo Arlovi}, `upnik @upe Stara Rijeka.
Sve}enik Arlovi} je, nakon hap{enja u
@upnom uredu Stara Rijeka 23. jula 1992.
godine, bio zato~en i zlostavljan u logoru
Krinc, u jednoj tvorni~koj hali. Primio je na
stotine udaraca palicom i ~izmama po bubrezima i rebrima. Stra`ari su ga tukli psuju}i mu “usta{ku mater” i nazivaju}i ga “Kuhari}evim sinom”. Le`e}i na podu, slu{ao je

sam se zatekao te no}i u @upnom uredu,
vjerojatno bi i mene ubili”, govorio je kasnije Arlovi}.

Ciljevi zlo~ina
Na jednoj od ranijih misa zadu{nica u ovoj
crkvi, banjalu~ki biskup Komarica je rekao da
su dobro poznata imena odgovornih za zlo~in u Bri{evu: “Iako se dobro znaju imena i
prezimena ljudi koji su to u~inili – kao ~lanovi tada{nje vojne formacije 6. kraji{ke sanske
jedinice pod zapovjedni{tvom pukovnika
Branka Basare – koliko je poznato, nisu bili
pozvani na odgovornost od strane bilo koje
ljudske instance.” Mje{tani, pak, vjeruju da su
postojali ovozemaljski razlozi za ovaj zlo~in.

SAMO SU IH POBILI “Moja mati Mara Mlinar, stara 76 godina, ubijena je s 24. na
25. juli 1992. godine. Zapaljena mi je porodi~na ku}a. Ubijen mi je i stric Ivo. Imao
je 62 godine. Ubijen je i stri~evi} Luka, imao je 52 godine. Dva sestrina sina su
ubijena i njihov otac, star 56 godina. U ku}i prvog kom{ije, ubijena su tri brata i
snaha. Nije bilo nikakvog otpora, niti rata. Jednostavno su do{li i pobili te ljude”
tara, u znak sje}anja na 68 Hrvata katolika,
ubijenih prije 17 godina. Njihova imena su
ispisana na plo~ama, ispod mramornog kri`a pod korom crkve. Pokolj u Bri{evu je, po
broju `rtava, pojedina~no najve}i ratni zlo~in
nad Hrvatima u BiH. U izjavi novinarima,
poslije polaganja cvije}a, Kom{i} napominje
da je ovaj zlo~in sastavni dio optu`nice protiv biv{eg predsjednika RS-a Radovana Karad`i}a.

Imena i sudovi
“Mi ne `elimo, niti mo`emo ikome suditi, pogotovo onima koji su po~inili zlo~in.
Sjetimo se, draga bra}o i sestre, da svaki zlo~in ~ine odre|eni ljudi ili grupe ljudi, ljudi s
imenom i prezimenom. Mnogi od njih ne}e
sti}i na ovozemaljske sudove, ali svakako }e
DANI 31. 7. 2009.

kako nad njim pla~u i njegovi vjernici i zatvoreni muslimani. Napuklo mu je pet rebara i
naprsnula plu}na maramica. Kada je nakon
dvanaest dana iza{ao iz logora, cijelo tijelo,
od glave do pete, bilo je posve crno od podljeva i udaraca. “Svakome su dali papiri}
kao potvrdu da se smijemo javno kretati, a
potpisao ga je pukovnik Branko Basara”,
svjedo~io je kasnije sve}enik Arlovi}. Sada
se ovaj sve}enik posvetio obnavljanju `ivota
na “ni~ijoj zemlji”, izme|u dva entiteta, zaboravljen od obje vlasti. Poslije logora, odsustvovao je samo kratko iz svoje `upe, zbog
lije~enja i odlaska na pogreb sve}eniku Ivanu Grgi}u, `upniku iz susjedne Ravske, koji
je ubijen 8. novembra 1992. godine. Dok je
bio na sprovodu, plja~ka{i su provalili u `upni stan i oplja~kali ga a crkvu minirali. “Da

@eljko Mlinar

31

OBLJETNICE

@ELJKO KOM[I] na misi u Bri{evu

godine i u ovom selu je `ivio 25 godina. Ovdje se {kolovao i onda, 1966. godine, pre{ao
u Ljubiju. Radio je u Ljubiji 30 godina, {koluju}i se za mehani~ara i industrijskog in`enjera. “Onda sam 1992. godine dobio otkaz
kao nepodoban. Moja mati Mara Mlinar,
stara 76 godina, ubijena je s 24. na 25. juli
1992. godine. Zapaljena mi je porodi~na ku}a. Ubijen mi je i stric Ivo. Imao je 62 godine.
Ubijen je i stri~evi} Luka, imao je 52 godine.
Dva sestrina sina su ubijena i njihov otac, star
56 godina. U ku}i prvog kom{ije, ubijena su
tri brata i snaha. Nije bilo nikakvog otpora,
niti rata. Jednostavno su do{li i pobili te ljude”, obja{njava @eljko Mlinar. Vratio se 1998.
godine u Bri{evo, na poziv biskupa Komarice,
kako bi radio u Caritasu, na povratku. “Jo{
nikada nisu stvoreni uvjeti za povratak Hrvata na ovo podru~je. Politi~ko-psiholo{ke barijere i danas postoje i ljudi se ne vra}aju.
Ljudi ne znaju za{to bi se vra}ali kada niko
zvani~no nije rekao ni za{to su ljudi pobijeni
i protjerani. Ovako svako sumnji~i svakoga”,
obja{njava Mlinar, jedan od nekolicine povratnika u Bri{evo. Ostao je sam u crkvenom
dvori{tu. Auti su oti{li pra{njavim putem do
raskrsnice za dva entiteta.

“Svrha zlo~ina je bila da se vojnom silom pre- tolika, a to je bio ogranak `upe u Staroj Rikine `ivotno va`na linija komunikacije izme|u jeci. U Prijedoru sada ima samo oko 400 kaPrijedora i Biha}a, koja je slu`ila za izvla~enje tolika, a prije rata je u ovoj op}ini bilo oko
Bo{njaka s prijedorske op}ine prema Biha}u. 2.000 katolika”, ka`e Marijan Stojanovi}, `uU akciji su u~estvovale [esta kraji{ka brigada, pnik u Prijedoru. Rodom je iz ovog grada i u
koja je napadala s podru~ja Sanskog Mosta, svojoj `upi je nedavno obilje`io 25 godina
i Peta kozarska brigada, koja je blokirala sela sve}eni~kog rada. “Ta~ne brojeve ne znamo,
s podru~ja Prijedora i potom nastavila etni~ko ali katolici su uglavnom protjerani i pobijeni.
~i{}enje podru~ja. To je bio drugi cilj opera- Ve}ina ljudi je sada u Hrvatskoj. Uglavnom
cije. Ovdje je bila najve}a koncentracija Hrva- jo{ ne prodaju imovinu, ali ima i onih koji je
ta katolika na podru~ju Prijedora i neko je prodaju budza{to. Mislili smo da }e se ljudi
odlu~io da ovo podru~je o~isti. Tre}i cilj je bio vratiti nakon obnavljanja crkve, ali tu je ostao
problem infrastrukture. U
plja~ka”, navode svjedoci
Krupi ima samo jedna katodoga|aja. U vrijeme napada
ZA[TO? “Politi~koli~ka familija koja redovno
na Bri{evo, Ante Jovi} je ve}
psiholo{ke barijere i
dolazi u crkvu, ali uz pomo}
mjesec dana bio zato~en u
muslimana smo obnovili
logoru Keraterm. Potom je
danas postoje i ljudi se
crkvu, blagoslov je u septempreba~en u logor Omarska i
ne vra}aju. Ljudi ne
bru. Isto tako, uz pomo}
kona~no u augustu osloboznaju za{to bi se vra}ali muslimana, pokrenuli smo
|en. Oti{ao je u Karlovac i
kada niko zvani~no nije
obnovu jedne kapele u Kopotom u izbjegli{tvo u Norvezarcu”, obja{njava `upnik
{ku. “Nisam mogao izdr`ati u
rekao ni za{to su ljudi
Stojanovi}.
izbjegli{tvu. Ve} 1994. sam
pobijeni i protjerani”
Mladen Petrovi} je bio u
ponovo bio u Zagrebu. U
vi{e logora poput “Keraterdrugoj polovini 1995. godine
stigao sam nazad, u Stari Majdan, i po~eo do- ma, Manja~e, Omarske, pa u Kninu kod
laziti ovamo”, obja{njava Ante Jovi}, jedan od Marti}a, pa opet Manja~a”: “Kao jedini karijetkih povratnika. “Uz mene, ima jo{ neko- tolik, uz 200 muslimana, odveden sam usred
liko starijih i nemo}nih osoba”, ka`e Jovi}. Na Engleske. Ovdje tek sad renoviram stan u
podru~ju 12 okolnih sela gdje su `ivjeli Hrvati, Ljubiji, a penziju jo{ ne mogu da izganjam.
Ako i dobijem penziju, to mo`e biti jedno
gotovo 98 posto stanovni{tva je protjerano.
200 KM, i {ta }u onda? Radio sam 25 godina u rudniku. Ovdje dolazim svake godine
Drugo strati{te u BiH
Na podru~ju Prijedora ubijeno je oko 200 samo da poka`em da sam `iv i zdrav i da moHrvata i vi{e od 4.000 Bo{njaka, zbog ~ega je gu da do|em kad god ja ho}u”, ka`e PetroPrijedor na drugom mjestu u BiH po broju vi}. @eljko Mlinar je ro|en u Bri{evu 1940.
`rtava u odnosu na broj stanovnika. “Sada{nja `upa u Staroj Rijeci ima stotinjak familiANTE JOVI] kod spomen-kri`a u dvori{tu,
ja. Prije rata u Bri{evu je `ivjelo oko 360 kavisokog pet metara

32

DANI 31. 7. 2009.


Document preview ČLANAK.pdf - page 1/3

Document preview ČLANAK.pdf - page 2/3
Document preview ČLANAK.pdf - page 3/3

Related documents


lanak
26 07 2006
26 06 2009
26 07 2011
26 07 2005
plur 9 10 web

Link to this page


Permanent link

Use the permanent link to the download page to share your document on Facebook, Twitter, LinkedIn, or directly with a contact by e-Mail, Messenger, Whatsapp, Line..

Short link

Use the short link to share your document on Twitter or by text message (SMS)

HTML Code

Copy the following HTML code to share your document on a Website or Blog

QR Code

QR Code link to PDF file ČLANAK.pdf