26.07.2006

10 srijeda 26. 7. 2006. NEZAVISNE DRU[TVO Selo Bri{evo pored Prijedora OBILJE@ENA 14. GODI[NJICA stradanja Hrvata Najmla|a `rtva tog masakra, kako je re~eno, bio je ~etrnaestogodi{nji Ervin Matanovi}, a najstariji mje{tanin osamdesetjednogodi{nji Stipo Dima~, koji je ubijen ispred svoje ku}e u Bri{evu 25. jula 1992. godine D. KOVA^EVI] Biskup banjolu~ki Franjo Komarica slu`io misu zadu{nicu FOTO NN PRIJEDOR - U selu Bri{evo pored Prijedora ju~e je obilje`ena 14. godi{njica stradanja Hrvata iz tog kraja, njih 79, koji su ubijeni na ku}nim pragovima i na svojim imanjima u ljeto 1992. godine. Najmla|a `rtva tog masakra, kako je re~eno, bio je ~etrnaestogodi{nji Ervin Matanovi}, a najstariji mje{tanin osamdesetjednogodi{nji Stipo Dima~. Ju~e je u pomen na stradanje Hrvata misu zadu{nicu za nevino ubijene slu`io biskup banjolu~ki Franjo Komarica, koji je rekao da za zlo~ine u tom selu i na podru~ju `upe Stara Rijeka jo{ niko nije odgovarao pred Ha{kim tribunalom. "Za taj zlo~in jo{ niko nije odgovarao pred Ha{kim tribunalom, iako se zna ko je odgovoran za masakr u Bri{evu, jer je na tom podru~ju djelovala [esta sanska brigada pod zapovjedni{tvom pukovnika Branka Basare", rekao je biskup Komarica i dodao da "politi~ari neotkrivanjem onih koji su zlo ~inili ubijaju istinu i pravdu". Misi zadu{nici su prisustvovali pre`ivjeli mje{tani Bri{eva i Stare Rijeke, te rodbina i prijatelji ubijenih. Oni su ju~e okupljeni u crkvi svetih apostola Petra i Pavla, koja je u ratu bila u potpunosti spaljena, a obnovljena 2002. godine, svjedo~ili o masakru u Bri{evu. U tom selu u ratu su stradale i kompletne porodice, me|u kojima je najve}i broj `rtava iz porodica Matanovi}, Atlija, Dima~ i Bari{i}. Najboljim u~enicima po 500 KM TREBINJE - Na~elnik op{tine Trebinje Dobroslav ]uk sa saradnicima primio je ju~e u~enike generacije sve tri trebinjske srednje {kole i uru~io im nov~ane nagrade u iznosu od 500 KM. Kako je re~eno, nagradu od 500 KM i knjigu stihova trebinjskog pjesnika Jovana Du~i}a dobili su Jovana Ivankovi}, koja je zavr{ila Ekonomsku {kolu, Ivana Ru`i} iz Gimnazije i Zdravko Zubac iz Srednje tehni~ke i srednje stru~ne {kole. To troje u~enika, kako je istaknuto, ve} su polo`ili prijemne ispite i upisali `eljene fakultete. V.D. FOTO NN Jasmin Odoba{i} o rezultatima DNK analize `rtava ekshumiranih iz jame Zve~arka Trebinje Identifikovana DVA TIJELA BO[NJAKA Z. ^EKI] SANSKI MOST - Na osnovu DNA metode identifikovana su dva od 11 tijela koja su ekshumirana krajem marta iz prirodne jame Zve~arka u blizini Lu{ci Palanke, op}ina Sanski Most, i radi se o osobama bo{nja~ke nacionalnosti, izjavio je na~elnik Federalne komisije za tra`enje nestalih osoba Jasmin Odoba{i}. "Identifikovani su Mirsad Omi} iz Pobrije`ja i Enes Kaltak iz Okre~a, op}ina Sanski Most. Njihova tijela }e uskoro biti preba~ena iz identifikacionog centra u Banjoj Luci, gdje se trenutno nalaze, u halu '[ejkova~a' pored Sanskog Mosta, kako bi porodice potvrdile identifikaciju", rekao je Odoba{i}. On je dodao da su, prema operativnim saznanjima Federalne komisije za tra`enje nestalih osoba, i ostale ekshu- REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNA [KOLA ”VUK KARAYI]” @IVINICE - KNE@EVO Kne`evo, @ivinice bb, broj telefona 051/597-123, 051/481-769, faks 051/597-123, e-mail os087@rskoming.net JIB-4401114170002 [KOLSKI ODBOR Broj: 209/06. Datum: 30.06.2006. godine [kolski odbor O[ ”Vuk Karayi}” @ivinice - Kne`evo r a s p i s u j e: KONKURS za izbor i imenovawe direktora {kole Za direktora {kole se imenuje lice koje pored op{tih uslova za zasnivawe radnog odnosa ispuwava i sqede}e uslove: a) ima stru~nu spremu za nastavnika {kole, odnosno psihologa ili pedagoga; b) posjeduje va`e}u licencu ili ispuwava uslove za dodjelu licence za nastavnika; v) ima polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspit noobrazovnog rada; g) ima najmawe pet godina radnog iskustva u nas tavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u {koli; d) nije osu|ivano pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora; |) ima predlo`en program; e) nije ~lan organa politi~ke stranke. Direktor se imenuje na period od ~etiri godine (od 25.12.2006. godine). Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavqivawa. [kolski odbor }e u pisanoj formi obavijestiti sve u~esnike konkursa o odluci o imenovawu direktora u roku od osam dana od dana dono{ewa odluke. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave slati na adresu {kole. Predsjednik [kolskog odbora, Gordana VUKOVI] Identifikovana tijela ekshumirana iz Zve~arke mirane `rtve bo{nja~ke nacionalnosti i da se radi o osobama koje su ubijene 1992. godine tokom pro{loga rata u BiH i potom ba~ene u prirodnu jamu Zve~arka. Odoba{i} je istakao da su ranije izjave predstavnika Kancelarije za tra`enje nestalih i zarobljenih lica RS Milana Ivan~evi}a o tome da se radi o `rtvama srpske nacionalnosti bile pogre{ne. Ivan~evi} nije ju~e mogao da potvrdi te in- formacije, istakav{i da je identifikacija okon~ana tek kada se od strane porodice potvrdi identitet ekshumirane osobe. Kancelarija za tra`enje nestalih i zarobljenih lica RS ekshumirala je krajem marta 11 tijela iz prirodne jame Zve~arka duboke oko 11 metara na osnovu dobijenih informacija da se u njoj nalaze tijela vojnika i civila srpske nacionalnosti koji su ubijeni u novembru 1995. godine i ba~eni u jamu. SREBRENICA Ponovo sru{en drveni krst SREBRENICA - Drveni krst iznad grada, postavljen na mjestu nekada{njeg pravoslavnog manastira na starom gradu u Srebrenici, ponovo je sru{en u no}i izme|u ponedjeljka i utorka. "To je ve} peti put u proteklom periodu da krst ru{e nepoznati po~inioci i bacaju ga u provalijiu", rekao je sekretar Bora~ke organizacije u Srebrenici Milo{ Milovanovi}. On je dodao da taj "vandalski ~in {alje jasnu poruku Srbima u Srebrenici da ni oni, a ni njihova vjerska obilje`ja vi{e nisu po`eljni u tom gradu". On je istakao da je o tom slu~aju obavije{tena i policija u Srebrenici. "Tra`imo da se po~inilac {to prije pro- na|e, a potrudi}emo se da krst ponovo postavimo na staro mjesto", istakao je Milovanovi}, poja{njavaju{i da je taj krst bio ru{en i u periodu kada je Naser Ori} bio izru~en Ha{kom tribunalu. "Vlasti u Srebrenici su insistirale da se krst dislocira, a Komunalno preduze}e Srebrenice je 2004. godine dobilo nalog da krst skloni, ali do toga nije do{lo jer Crkva posjeduje svu potrebnu dokumentaciju za njegovo postavljanje", istakao je Milovanovi}. Drveni krst iznad Srebrenice postavljen je 1997. godine i od tada je stalno na meti vandala. V.Ra.