26.07.2006 .pdf

10 srijeda 26. 7. 2006.

NEZAVISNE

DRU[TVO

Selo Bri{evo pored Prijedora

OBILJE@ENA
14. GODI[NJICA
stradanja Hrvata
Najmla|a `rtva tog masakra, kako je re~eno, bio je
~etrnaestogodi{nji Ervin Matanovi}, a najstariji mje{tanin
osamdesetjednogodi{nji Stipo Dima~, koji je ubijen ispred
svoje ku}e u Bri{evu 25. jula 1992. godine
D. KOVA^EVI]

Biskup banjolu~ki Franjo Komarica slu`io misu zadu{nicu

FOTO NN

PRIJEDOR - U selu Bri{evo
pored Prijedora ju~e je obilje`ena
14. godi{njica stradanja Hrvata iz
tog kraja, njih 79, koji su ubijeni na
ku}nim pragovima i na svojim
imanjima u ljeto 1992. godine.
Najmla|a `rtva tog masakra,
kako je re~eno, bio je ~etrnaestogodi{nji Ervin Matanovi}, a najstariji
mje{tanin osamdesetjednogodi{nji
Stipo Dima~.
Ju~e je u pomen na stradanje
Hrvata misu zadu{nicu za nevino

ubijene slu`io biskup banjolu~ki
Franjo Komarica, koji je rekao da
za zlo~ine u tom selu i na podru~ju `upe Stara Rijeka jo{ niko nije odgovarao pred Ha{kim tribunalom.
"Za taj zlo~in jo{ niko nije
odgovarao pred Ha{kim tribunalom, iako se zna ko je odgovoran
za masakr u Bri{evu, jer je na
tom podru~ju djelovala [esta sanska brigada pod zapovjedni{tvom
pukovnika Branka Basare", rekao
je biskup Komarica i dodao da
"politi~ari neotkrivanjem onih

koji su zlo ~inili ubijaju istinu i
pravdu".
Misi zadu{nici su prisustvovali pre`ivjeli mje{tani Bri{eva i
Stare Rijeke, te rodbina i prijatelji ubijenih. Oni su ju~e okupljeni
u crkvi svetih apostola Petra i Pavla, koja je u ratu bila u potpunosti spaljena, a obnovljena
2002. godine, svjedo~ili o masakru u Bri{evu.
U tom selu u ratu su stradale i
kompletne porodice, me|u kojima
je najve}i broj `rtava iz porodica
Matanovi}, Atlija, Dima~ i Bari{i}.

Najboljim
u~enicima
po 500 KM
TREBINJE - Na~elnik
op{tine Trebinje Dobroslav
]uk sa saradnicima primio
je ju~e u~enike generacije
sve tri trebinjske srednje
{kole i uru~io im nov~ane
nagrade u iznosu od 500
KM.
Kako je re~eno, nagradu
od 500 KM i knjigu stihova
trebinjskog pjesnika Jovana
Du~i}a dobili su Jovana
Ivankovi}, koja je zavr{ila
Ekonomsku {kolu, Ivana
Ru`i} iz Gimnazije i Zdravko Zubac iz Srednje tehni~ke i srednje stru~ne {kole.
To troje u~enika, kako je
istaknuto, ve} su polo`ili
prijemne ispite i upisali `eljene fakultete.
V.D.

FOTO NN

Jasmin Odoba{i} o rezultatima
DNK analize `rtava ekshumiranih
iz jame Zve~arka

Trebinje

Identifikovana

DVA TIJELA
BO[NJAKA
Z. ^EKI]

SANSKI MOST - Na osnovu DNA
metode identifikovana su dva od 11 tijela koja su ekshumirana krajem marta iz
prirodne jame Zve~arka u blizini Lu{ci
Palanke, op}ina Sanski Most, i radi se o
osobama bo{nja~ke nacionalnosti, izjavio je na~elnik Federalne komisije za
tra`enje nestalih osoba Jasmin Odoba{i}.

"Identifikovani su Mirsad Omi} iz
Pobrije`ja i Enes Kaltak iz Okre~a, op}ina Sanski Most. Njihova tijela }e uskoro
biti preba~ena iz identifikacionog centra
u Banjoj Luci, gdje se trenutno nalaze, u
halu '[ejkova~a' pored Sanskog Mosta,
kako bi porodice potvrdile identifikaciju", rekao je Odoba{i}.
On je dodao da su, prema operativnim saznanjima Federalne komisije za
tra`enje nestalih osoba, i ostale ekshu-

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNA [KOLA ”VUK KARAYI]”
@IVINICE - KNE@EVO
Kne`evo, @ivinice bb, broj telefona 051/597-123, 051/481-769, faks 051/597-123, e-mail os087@rskoming.net
JIB-4401114170002 [KOLSKI ODBOR
Broj: 209/06. Datum: 30.06.2006. godine

[kolski odbor O[ ”Vuk Karayi}” @ivinice - Kne`evo r a s p i s u j e:

KONKURS
za izbor i imenovawe direktora {kole
Za direktora {kole se imenuje lice koje pored
op{tih uslova za zasnivawe radnog odnosa ispuwava
i sqede}e uslove:
a) ima stru~nu spremu za nastavnika {kole, odnosno
psihologa ili pedagoga;
b) posjeduje va`e}u licencu ili ispuwava uslove za
dodjelu licence za nastavnika;
v) ima polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspit
noobrazovnog rada;
g) ima najmawe pet godina radnog iskustva u nas
tavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim
poslovima u {koli;
d) nije osu|ivano pravosna`nom presudom na

bezuslovnu kaznu zatvora;
|) ima predlo`en program;
e) nije ~lan organa politi~ke stranke.
Direktor se imenuje na period od ~etiri godine (od
25.12.2006. godine).
Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavqivawa.
[kolski odbor }e u pisanoj formi obavijestiti
sve u~esnike konkursa o odluci o imenovawu direktora u roku od osam dana od dana dono{ewa odluke.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
Prijave slati na adresu {kole.
Predsjednik [kolskog odbora,
Gordana VUKOVI]

Identifikovana
tijela ekshumirana
iz Zve~arke

mirane `rtve bo{nja~ke nacionalnosti i
da se radi o osobama koje su ubijene
1992. godine tokom pro{loga rata u BiH
i potom ba~ene u prirodnu jamu Zve~arka.
Odoba{i} je istakao da su ranije
izjave predstavnika Kancelarije za tra`enje nestalih i zarobljenih lica RS Milana
Ivan~evi}a o tome da se radi o `rtvama
srpske nacionalnosti bile pogre{ne. Ivan~evi} nije ju~e mogao da potvrdi te in-

formacije, istakav{i da je identifikacija
okon~ana tek kada se od strane porodice
potvrdi identitet ekshumirane osobe.
Kancelarija za tra`enje nestalih i zarobljenih lica RS ekshumirala je krajem
marta 11 tijela iz prirodne jame Zve~arka duboke oko 11 metara na osnovu dobijenih informacija da se u njoj nalaze tijela vojnika i civila srpske nacionalnosti
koji su ubijeni u novembru 1995. godine
i ba~eni u jamu.

SREBRENICA

Ponovo sru{en drveni krst
SREBRENICA - Drveni krst iznad
grada, postavljen na mjestu nekada{njeg
pravoslavnog manastira na starom gradu
u Srebrenici, ponovo je sru{en u no}i
izme|u ponedjeljka i utorka.
"To je ve} peti put u proteklom periodu da krst ru{e nepoznati po~inioci i bacaju ga u provalijiu", rekao je sekretar
Bora~ke organizacije u Srebrenici Milo{
Milovanovi}.
On je dodao da taj "vandalski ~in {alje jasnu poruku Srbima u Srebrenici da
ni oni, a ni njihova vjerska obilje`ja vi{e
nisu po`eljni u tom gradu".
On je istakao da je o tom slu~aju obavije{tena i policija u Srebrenici.
"Tra`imo da se po~inilac {to prije pro-

na|e, a potrudi}emo se da krst ponovo
postavimo na staro mjesto", istakao je
Milovanovi}, poja{njavaju{i da je taj krst
bio ru{en i u periodu kada je Naser Ori}
bio izru~en Ha{kom tribunalu.
"Vlasti u Srebrenici su insistirale da
se krst dislocira, a Komunalno preduze}e
Srebrenice je 2004. godine dobilo nalog
da krst skloni, ali do toga nije do{lo jer
Crkva posjeduje svu potrebnu dokumentaciju za njegovo postavljanje", istakao je
Milovanovi}.
Drveni krst iznad Srebrenice postavljen je 1997. godine i od tada je stalno na
meti vandala.
V.Ra.