28.10.2007 .pdf

File information


Original filename: 28.10.2007.pdf
Title: 32-33-2810:osnova duplerica puna.qxd.qxd
Author: Ljilja

This PDF 1.4 document has been generated by PScript5.dll Version 5.2 / Acrobat Distiller 6.0 (Windows), and has been sent on pdf-archive.com on 22/10/2011 at 20:20, from IP address 109.60.x.x. The current document download page has been viewed 828 times.
File size: 512 KB (1 page).
Privacy: public file


Download original PDF file


28.10.2007.pdf (PDF, 512 KB)


Share on social networks



Link to this file download page



Document preview


32 Pogledi
nto Joli} ro|en je i cijeli `ivot proveo u selu Ovanjska, nedaleko od
Ljubije kod Prijedora. Svoj dom
morao je napustiti u ljeto 1992.
godine, kada je odveden prvo u logor Keraterm, zatim Omarska, i na kraju u logor
Manja~a. Iz logora Manja~a izi{ao je u novembru 1992. godine. ali je prethodno
morao potpisati dokumente kojima garantuje da se vi{e nikad ne}e vratiti svojoj
ku}i, u svoju Ovanjsku. Joli} ka`e da je nakon {to je iza{ao iz Manja~e prvo `ivio u
Hrvatskoj, a nakon toga, on i porodica
otputovali su u Norve{ku, gdje su i boravili do 2000. godine.

A

Na lova~kom ni{anu
"Ali, ~im je rat stao, ja sam po~eo dolaziti svojoj ku}i. Ovdje sam prvi put do{ao
1996. godine i u svojoj ku}i zatekao ~ovjeka, Srbina... Fino me je ~ovjek primio u
mojoj ku}i, popili smo po rakiju... A onda
je, mjesec poslije, oti{ao iz moje ku}e i sve
odnio. Apsolutno sve! Tako smo od 1997.
godine moja supruga i ja po~eli ~e{}e dolaziti i pomalo se ispo~etka ku}iti. Prvu zimu
smo ponovo pod svojim krovom prezimili
2000. godine", prisje}a se Joli}.
Me|utim, tek tada po~inju problemi ove
porodice i ~ovjeka koji je i do povratka u
svoju ku}u ve} pre`ivio previ{e.
"Bilo je problema jednom kada sam oti{ao u lov. Grupa od petnaestak ljudi, Srba,
rekla mi je da ja nemam {ta tra`iti ovdje,
da ovo vi{e nije moje. A ja sam se rodio na
ovoj zemlji... Kasnije su me prijavili da sam
ja njih napao i vrije|ao. Nekako tih dana u
medijima se pojavilo da sam ja bio jedan
od svjedoka u slu~ajevima takozvane Sanske doline, koji govore o zlo~inima koje su
nedaleko od Ljubije po~inili 6. kraji{ka i 7.
kozarska brigada Vojske Republike Srpske
u selima Ralja{, Bri{evo, Ovanjska i Ravska. Bio sam tu i znam {ta se desilo. Mo`da
me je Bog i ostavio da pre`ivim logore da
bih mogao pri~ati o onome {to sam vidio.
Sje}am se da je dokumentarni film o tome
emitovan u nedjelju poslije podne, a u ponedjeljak ujutro policija mi je bila na vratima. Rekli su da mi moraju pretresti ku}u
jer me je neko prijavio da imam nelegalno
oru`je, eksploziv, ko zna {ta", pri~a Joli}.
To nije bio prvi ovakav susret porodice
Joli} s policijom. I nedavno su imali problema, ali policijsku za{titu nisu dobili.
Naprotiv. Naime, nakon {to je Joli}ev kom{ija prodao dvije parcele {ume vlasniku
jedne prijedorske pilane, taj novi vlasnik,
kako nam je ispri~ao Joli}, falsifikovao je
dokumente i tvrdio da je kupio i dvije parcele njegove, Joli}eve {ume. Radnici iz
pilane su do{li da sijeku {umu, a Anto Joli} nam ka`e da je ~ak i tijelom branio
svoje parcele. Do{la je i policija, ali radnike nije sprije~ila da sijeku Joli}evu {umu,
tvrde}i da su dokumenti koje drvosje~e
posjeduju - legalni.

Kako prijedorska policija brine o povratnicima koji pamte

Revizija naziva ulica u Mostaru pri kraju

Fino me je ~ovjek primio

U MOJOJ KU]I...
Anto Joli}: Bio sam tu i
znam {ta se desilo. Mo`da
me je Bog i ostavio da
pre`ivim logore da bih
mogao pri~ati o onome
{to sam vidio i pre`ivio...
Sje}am se da je
dokumentarni film
o tome emitovan u
nedjelju poslije podne, a u
ponedjeljak ujutro policija
mi je bila na vratima. Rekli
su da mi moraju pretresti
ku}u jer me je neko prijavio
da imam nelegalno oru`je,
eksploziv, ko zna {ta
`alim? I ko }e meni pomo}i? Ko }e me za{tititi", pita se Joli}.
Anto Joli} nam ka`e da vjeruje da svi
napadi i provokacije imaju veze s ~injenicom da je on svjedok u slu~ajevima ratnih
zlo~ina te s ~injenicom {to je Hrvat. Smeta
mu i to {to se koriste legalne institucije da
bi se falsifikovali dokumenti, kao {to je bio
dokument o prodaji {ume koji je vlasniku
pilane izdao katastar u Op{tini O{tra Luka.
Jer, nekoliko dana poslije pomenutog incidenta, isti organ Joli}evima je izdao potvrdu da su oni vlasnici. U svemu ovome je
posebna pri~a to {to o navedenom incidentu policija nije ostavila nikakav zapisnik.
Zato, ka`e Joli}, ni ne ~udi {to su sva sela
u okolini Ljubije, kao {to su Ralja{, Ovanjska, Ravska i Batkovci, u kojima je nekada

bilo po 200 doma}instava, sada potpuno
prazna. A Joli}eve je strah da ovo nije kraj
provokacijama jer ne}e odustati da sudovima koji se bave ratnim zlo~inima ispri~aju
ono ~emu su svjedo~ili te 1992. godine.

Naselje staraca
Sli~nu pri~u ispri~ali su nam i povratnici
u sela oko Sanskog Mosta. Oni su Srbi i veoma te{ko `ive. Dodu{e, niko od na{ih sagovornika srpske nacionalnosti nije nam se
`alio da je `rtva nekih provokacija ili da se
susre}e sa problemima kao {to su oni porodice Joli}. Njihovi problemi su te`ina
`ivota i, kako nam je rekao jedan od njih,
Jovan Karaka{ iz Lu{ci Palanke, osje}aj potpune zaboravljenosti.
"Svojoj ku}i u Lu{ci Palanku vratio sam

se prije sedam godina. Osje}am se i vi{e
nego zaboravljeno. Niko nam ne poma`e,
nikakvu donaciju nisam dobio, a nemam
od ~ega da `ivim. @ivot u Lu{ci Palanci je
`iva patnja. Imam ne{to stoke, koju nikad
prije nisam imao, ali i to }u morati da prodam da bih mogao da platim re`ije i da
prezimim... Da imam {ta da jedem", ka`e
nam Jovan Karaka{.
Hodaju}i ulicama Lu{ci Palanke susreli
smo se i sa sedamdesetogodi{njom Milkom Milju{, koja, nije krila radost kada nas
je ugledala. Ka`e da je `eljna vidjeti mladog ~ovjeka.
"@ivi se nekako. Mu` i ja imamo penziju
od oko 200 maraka. Ali malo ljudi se vratilo, jako malo. Samo}a je nekako najte`a.
Tamo, gdje je moja ku}a, nije se vratilo

mo`da petero, {estero ljudi. A mladih ljudi
vidim najmanje, samo kad su u prolazu.
Njih ovdje vi{e skoro pa i nema pa sam
vam se zato onako obradovala", re~e nam
Milka Milju{.
Ni povratnici u Kruhare, selo u op}ini
Sanski Most, ne `ive bolje. Tamo smo zatekli sedamdesetjednogodi{nju Jelenu
Brankovi}, koja `ivi u ru{evnoj ku}i.
"Te`ak mi je `ivot. Sina sam izgubila i
sama ostala s njegovih ~etvoro djece, a nikad niotkoga nisam dobila nikakvu pomo}.
Oni {to su dobijali donacije i od njih popravili ku}e, ne `ive ovdje nego daleko odavde. Neki su ~ak i prodali svoje obnovljene
ku}e, a ja, kada pada ki{a, moram stavljati
posude po ku}i da mi ne propadne ba{
sve...", ispri~ala nam je Jelena Brankovi}.

Kome ljudi da vjeruju?

Kra|a pod policijskom za{titom
"Kada je policija do{la, rekao sam im da
je to moja {uma, a ne kom{ijina, koji je
svoje parcele prodao pilani. Rekli su mi,
nakon {to su pogledali dokument iz katastra Op{tine O{tra Luka, koji ka`e da je nisam vlasnik spornih parcela, da radnike ne
mogu zaustaviti. Ja sam im rekao da dokumente iz katastra imam i ja, te da radnike
pomjere na neki drugi dio, koji nije sporan,
dok ja donesem papire... Policija to nije
uradila. Ipak, policajci su sa mnom i sa
`enom po{li na{oj ku}i i ja sam im pokazao
va`e}e dokumente. Rekli su mi da sam bio
u pravu, ali - moja {uma je ipak dijelom
posje~ena. Zato se ja uop{te ne osje}am
bezbjedno u svojoj ku}i. A samo `elim normalno da `ivim, na svom, da imam iza sebe sud i policiju moje dr`ave Bosne i Hercegovine, koji me uvijek mogu za{tititi kao
~ovjeka. A ovako... Kome sada ja da se

Pogledi 33

28. oktobar/listopad 2007.

Materijalne pomo}i niotkud:
Jelena Brankovi} u unukovom zagrljaju

Brankovi}evi `ive u ku}i koja proki{njava, a
njihove kom{ije su prodale obnovljene ku}e

U op}ini Sanski Most za povratnike u
Kruhare i Lu{ci Palanku ka`u da se trude
da im pomognu u skladu sa postoje}im
privrednim mogu}nostima. Pomo} im je
nedavno do{la i od Op{tine Prijedor.
Joli}evi, s druge strane, ne znaju ko }e
im pomo}i i ko }e ih za{tititi, jer nisu u
gradu, u masi u kojoj bi, pretpostavljaju,
kao Hrvati bili manje uo~ljivi, a mo`da i
za{ti}eniji.
Me|utim, ni Joli}evi, ni povratnici
srpske nacionalnosti vi{e ne vjeruju niti jednoj dr`avnoj instituciji u Bosni i Hercegovini koje su zadu`ene da za{tite njihov integritet, imovinu i omogu}e bolji `ivot. A u
izvje{tajima federalnog Ministarstva raseljenih lica i izbjeglica navodi se da se nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u
Bosnu i Hercegovinu vratilo vi{e od milion
izbjeglica i raseljenih lica - u Federaciju
BiH 740.878, u Republiku Srpsku
258.029, a u distrikt Br~ko 21.382 ljudi.
Kome oni da vjeruju?
Lejla I. Re{i}

U centru Mostara ulice nose imena osniva~a usta{kog pokreta

Nakon dvogodi{njeg rada komisije utvr|eno je da je sporno oko
1.000 naziva ulica, trgova ili objekata. Svi nazivi koji asociraju na fa{izam,
{ovinizam ili bilo kakav oblik mr`nje i netrpeljivost, koji su zasnovani
na nacionalnoj ili vjerskoj isklju~ivosti, bi}e zamijenjeni
ro{le su dvije godine otkako je u Mostaru, za vrijeme
biv{eg visokog predstavnika Pedija E{dauna, doneseno deset preporuka, koje su se ticale provedbe (nametnutog) statuta ovog grada. Jedna od preporuka bila
je da se formira radna grupa Gradskog vije}a, koja }e uraditi reviziju naziva ulica, trgova i javnih objekata u Mostaru.
Pomenuta komisija trenutno zavr{ava svoja rad, a njen prijedlog bi se ve} od narednog mjeseca mogao na}i na dnevnom redu Gradskog vije}a.
Kako saznajemo od sekretara ove komisije Mustafe Alendara, nakon dvogodi{njeg rada utvr|eno je da se radi o
1.000 naziva ulica, trgova ili objekata koji bi mogli biti
sporni. Komsija je, ka`e Alendar, o svakom nazivu
odlu~ivala konsenzusom.

P

Ni{ta bez konsenzusa
Kriteriji kojima se tokom pomenutog procesa revizije rukovodilo bili su ve} na po~etku precizirani: svi nazivi koji asociraju na fa{izam, {ovinizam, ili bilo kakav oblik mr`nje i netrpeljivost, koji su zasnovani na nacionalnoj ili vjerskoj isklju~ivosti, bi}e zamijenjeni adekvatnim nazivima.
Ovo je bilo osnovno na~elo, a pored toga se gledalo i da su
imena ulica zasnovana na tradicionalnim nazivima i toponimima svojstvenim Mostaru, a da su izdr`ala vi{edecenijski
test, da simboliziraju pomo} svakog afirmativnog oblika na
dobrobit svih gra|ana Mostara, te da su naslonjena na kulturno-istorijsku ba{tinu Mostara kao dug svojoj pro{losti.
Bez obzira kakav }e biti ishod rada ove komisije, ukoliko se uzme u obzir da su ovom osjetljivom pitanju u Mostaru jo{ prisutni antagonizmi, suvi{no je govoriti o tome
da su oni uveliko izra`eni u parlamentima ili vije}ima u
Hercegovini.
Tako je, kako saznajemo, na odr`anih 20 sjednica komisije nerijetko dolazilo do nesuglasica me|u ~lanovima koji dolaze iz sva tri konstitutivna naroda.
^lan komisije i vije}nik Gradskog vije}a Mladen Margeta (HDZBiH) isti~e da je bilo konsenzusa, ali i dosta neslaganja oko imena ulica, jer su vije}nici iz reda hrvatskog
naroda mi{ljenja da ve}inu naziva ulica na desnoj strani
Mostara ne bi trebalo mijenjati, dok, eto, bo{nja~ki vije}nici tvrde suprotno.
I dok se o nazivima ulica razgovara, u Mostaru su jo{ prisutne one koje naru{avaju osnovno na~elo dokumenta po
kojem bi se komisija trebala rukovoditi. U samom centru
grada, gdje je tokom ratnih de{avanja bila linija razdvajanja, do danas su ostala imena Mile Budaka, te Ante Voki}a i Mladena Lorkovi}a. Ove dvije, kao i Ulica Jure Franceti}a (usta{kog povjerenika Ante Paveli}a za BiH za vrijeme NDH, komadanta jedinica Sarajevskoga usta{kog logora, a poslije i zloglasne Crne legije) bile su u pro{losti
predmet Gradskog vije}a.

Naime, nakon pritisaka OHR-a gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li} je u dva navrata tra`io da se na dnevnom redu promijene nazivi ovih, prakti~no ubrzanim postupkom. No, protiv ovoga su bili ~lanovi SDP-a. Smatrali su, naime, kako su
promjene samo kozmeti~ke, te da se trebju promijeniti imena svih ulica u Mostaru. Kako za promjenu dnevnog reda na
sjednici Gradskog vije}a za ovo nije dobio dvotre}insku
ve}inu glasova, tako se o tome nije ni odlu~ivalo.
Demantiraju}i gradona~elnikov komentar koji je iznio u
medijima da je njegov prijedlog prvo prihva}en, a onda
odbijen, vije}nica SDP-a Selma Jakupovi} za Oslobo|enje
ka`e, da je Be{li}ev prijedlog bio prihvatljiv. No, za njenu
stranku, ka`e nije prihvatljivo da budu promijenjene samo
~etiri ulice.
"Nazivi ulica ne smiju biti takvi da vrije|aju jedan narod.
Tako|er, potrebno je voditi ra~una kod imena knji`evnika ili
glumaca da su oni vezani za Mostar, a ne da su neke osobe
iz nama susjednih zemalja, koji nisu ni~im zadu`ili ovaj grad.
Ukoliko se ne budemo mogli dogovoriti, onda je alternativa,
kao i u pojedinim gradovima, gdje se ulice i avenije
ozna~avaju brojevima", nagla{ava Jakupovi}.
Vratimo se, me|utim, nekoliko godina unazad. Za vrijeme
ratnog sukoba 1992 - 1995. mnogi nazivi ulica, pa i ovi pomenuti, pogotovo u zapadnom dijelu grada, jednostrano su
promijenjeni pod upravom "Herceg-Bosne". Suvi{no je nagla{avati da su, nau{trb nekih tradicionalnih imena kulturnog, istorijskog i memorijalnog karaktera, ta imena donesena sa nacionalisti~ke pozicije.

Knez umjesto Muji}a
Navest }emo neke od primjera preimenovanih ulica na
sjednici Op}inskog vije}a Mostara 1995. godine, ~iji su nazivi ostali do danas. Tako je Trg Rondoa preimenovan u
Trg hrvatskih velikana, ulica Safeta Muji}a u Ulicu kneza
Domagoja, Desete Hercegova~ke brigade u Kardinala Stepinca, Omladinska u Hrvatske mlade`i, a Dalmatinska u
IV bojnu.
Nasuprot tome, u Mostaru su tradicionalni nazivi kvartova
zadr`ali: Carina, Luka, Brankovac, Bjelu{ine, Stari Grad, Cernica, Zalik, Centar II.
Stru~njaci }e kazati da bi mnoge urbane toponime koji
tradicionalno nose svoje nazive po porodicama koje su obitavale na ovim prostorima trebalo ostaviti nepromijenjene. Oni bi i dalje trebali slu`iti kao simboli, kao svojevrsni
svjedoci vremena.
Bilo kako bilo, neovisno o tome kakav }e prijedlog komisije do}i pred Gradsko vije}e, ipak je odre|eni korak u~injen
u Mostaru samom ~injenicom {to se konsenzusnim odlukama nastoji u granicama mogu}eg, ispravljati gre{ke po~injene u pro{losti.
Amil Du~i}


Document preview 28.10.2007.pdf - page 1/1


Related documents


28 10 2007
lanak
26 07 2005
plur 9 10 web
26 07 2011
stedne zarulje

Link to this page


Permanent link

Use the permanent link to the download page to share your document on Facebook, Twitter, LinkedIn, or directly with a contact by e-Mail, Messenger, Whatsapp, Line..

Short link

Use the short link to share your document on Twitter or by text message (SMS)

HTML Code

Copy the following HTML code to share your document on a Website or Blog

QR Code

QR Code link to PDF file 28.10.2007.pdf