Predavanje 12 (PDF)

www.fzpkotor.com, fzp.moodle.ac.me

Prof. dr Radomir Vukasojević
dr Špiro Ivošević

PRESJECI
Kod konvencijalnog prikazivanja se za prikazivanje šupljina i drugih od pogleda
zaklonjenih oblika koriste isprekidane linije. Problemi postaju značajno složeniji kod
predmeta sa većim brojem otvora koji ortogonalnu projekciju čine nejasnom.
Poseban problem se javlja pri kotiranju. Pomoćna kotna linija ne može polaziti od
isprekidane linije, te se za kotiranje mora koristiti pogled u kome je data veličina
vidljiva.
Uvođenje metode ''zamišljenog presjeka'' crtež se oslobađa isprekidanih linija.
Zamišljeni presjeci se dobijaju koristeći zamišljenu ravan Φ koja sječe predmet.
Zamišljenu ravan postavlja projektant normalno na pogled, a može ići kroz čitav
predmet, kroz pola ili kroz dno predmeta. Uklanjanjem dijela predmeta ispred
zamišljene presječne ravni otvori postaju vidljivi. Pogled na 'ostatak predmeta
predstavlja presjek, odnosno pogled na dio u presijeku- slika ispod.

VRSTE PRESJEKA
U toku crtanja projekcija predmeta može se primijeniti: pun presjek,
polupresjek, djelimični presjek. Kakav će presjek biti primjenjen zavisi od oblika i
kompleksnosti predmeta.

U prikazanom presijeku vide se samo konture presječenih šupljina - otvora, dok
se konture ostalih zaklonjenih šupljina ne prikazuju. Površina nastala presijecanjem
zamišljene ravni predmeta se šrafira. Šrafura se crta punom tankom linijom pod
uglom od 47˚. Razmak između linija šrafure zavisi od veličine i oblika površine koje
se šrafiraju.
Puni presjek koristi se kod predmeta i sklopova koji u datom pogledu nisu
simetrični. Koristi se više vrsta punih presjeka, i to:





presjek u jednoj ravni,
presjek u dvije paralelne ravni,
presjek u tri susjedne ravni,
presjek u dvije ravni koje se presijecaju.

VRSTE PRESJEKA
Na slici ispod prikazane su tri osnovne vrste presjeka predmeta u jednoj ravni.

Zamišljena ravan se rijetko crta na predmetu, već se prikazuje preko simbola.
Prikazivanje zamišljene ravni se vrši prema prikazu na slici ispod koristi se debela
tačka debela linija i slovo za označavanje presjeka.

VRSTE PRESJEKA
Puni presjek u dvije paralelne ravni se najčešće primjenjuje na predmetima koji
imaju više otvora koji se žele prikazati jednim pogledom- slika ispod.

Puni presjek u tri susjedne ravni se najčešće primjenjuje u slučaju cijevi
karakterističnog izgleda (slika ispod lijevo). Na slici ispod desno je prikazan presjek
u dvije ravni koje se presjecaju.

VRSTE PRESJEKA
Polupresjeci se primjenjuju na predmetima koji imaju najmanje dvije upravne
ravni simetrije. Slika ispod prikazuje jedan takav predmet.

Polupresjek se izvodi sa tri presječne ravni P1, P2, P3, što je i prikazano na slici
gore. Na slici su takođe prikazani pravci pogleda koji se koristi pri prikazu
polupresjeka. Kada se crta polupresjek predmeta čija je osa simetrije horizontalna,
polupresjek se crta ispod ose simetrije- slika ispod.

VRSTE PRESJEKA
Predmeti koji imaju pojedinačno male otvore ili šupljine se najčešće prikazuju
crtanjem djelimičnih presjeka. Djelimični presjek najčešće otkriva početni dio
otvora ili šupljine što znači da se preostali dio otvora i šupljine koji nije obuhvaćen
djelimičnim presjekom ne mijenja. Na slici ispod je prikazano nekoliko primjera
crtanja djelimičnog presjeka.

Kada se na nekom predmetu crta više djelimičnih presjeka, pravilo je da gustina i
nagib šrafure bude isti – slika ispod.

VRSTE PRESJEKA
Zavisno od broja presječnih ravni, presjeci se mogu podijeliti na:
 jednostavne (jedna presječna ravan),
 složene (dvije ili više presječnih ravni).
Zavisno od položaja presječnih ravni u odnosu na horizontalnu ravan proiciranja,
presjeci se mogu podijeliti na: horizontalne, vertikalne i kose. Presjeci se nazivaju
uzdužnim, ako su presječne ravni položene uzduž dužine ili visine elementa
(objekta), a poprečnim ako su presječne ravni normalne na dužinu ili visinu
elementa (objekta).

Primjer horizontalnog presjeka

Primjer kosog presjeka

VRSTE PRESJEKA

a) vertikalnog (uzdužnog) presjeka; b) vertikalnog (poprečnog) presjeka

Pored navedenih presjeka takođe se koriste: zaokrenut/lokalni, stepenasti i
izlomljeni presjek.

Zaokrenut ili lokalni presjek se
koristi kod prikaza cilindričnih djelova,
profila i sl. Zaokrenuti presjek nastaje
tako što se posmatrani dio, odnosno
detalj presječe sa ravni normalno na
dati pogled, a presječena površina se
zatim zarotira u ravni pogleda.
Zaokrenuti presjek može ostati na
mjestu rotacije ili se odmaknuti – slika
ispod.