PDF Archive

Easily share your PDF documents with your contacts, on the Web and Social Networks.

Share a file Manage my documents Convert Recover PDF Search Help Contact



plur 3 .pdf



Original filename: plur_3.pdf
Title: Untitled-4
Author: Pogy

This PDF 1.3 document has been generated by PageMaker 6.5 / Acrobat Distiller 4.05 for Windows, and has been sent on pdf-archive.com on 16/02/2015 at 17:19, from IP address 88.207.x.x. The current document download page has been viewed 615 times.
File size: 710 KB (9 pages).
Privacy: public file




Download original PDF file









Document preview


Editorial

Impressum
PLUR je mjeseèni newsletter udruge za zdraviju subkulturnu scenu Špica.
PLUR znaèi Peace Love Unity Respect.
Pitanja? Komentari? spica@spica-info.hr!
Urednik: strangelove (seadd@yahoo.com)
U ovom broju sudjelovali: TT (croninja@hotmail.com), sanja (sanja@pegla.com),raven
(raven@marvin.cc.fer.hr), Ben (benjamin.perasovic@pilar.hr)
Slike su radili Sergio (sergio@pegla.com), Bays - najbolji party fotograf u Hrvata (bays@pegla.com),
myrta i strangelove.
Izdavanje financijski podupire Institut Otvoreno društvo Hrvatska.

ZAHVALA

Prije svega isprièavamo se što ste toliko dugo èekali na ovaj
broj PLURa (a napeto ste èekali, jel’da?). Nažalost, unatoè
velikoj ljubavi prema party sceni i samom poslu pisanja o njoj,
neki od nas, ukljuèujuæi urednika besramno su izdali svoje
ideale i zapostavili svoje društvene obveze, zarad neèeg tako
beznaèajnog i prizemnog kao što je fakultetska diploma. No,
nakon poloviènih uspjeha na jesenskim ispitnim rokovima,
spremni smo se iskupiti za svoja lutanja i noæi provedene nad
knjigom umjesto na partyjima.
Pažljiviji èitatelji primjetit æe osjetno svjetliji design ovog broja,
za razliku od prethodnih. To nipošto ne znaèi da je urednik
sasjekao svoje darkerske korijene, veæ se samo privremeno
pritajio, ali se i dalje pred jutro, na oduševljenje susjedstva
smiruje uz Sisters of Mercy, Joy Division i Front 242.
Rado bi željeli èuti vaše komentare na PLUR. Mi koji PLUR
stvaramo svjesni smo da nismo najpametniji i da nismo nužno
oko svega u pravu te ne pokušavamo sada progurati ili
nametnuti neku našu ideologiju ili naèin mišljenja. Èlanci koji
u PLURu izlaze predstavljaju samo jedno od viðenja party
scene koje je više od obiènog odlaska van subotom naveèer.
Ono što meðutim nikako ne želimo jest pretvarati se da smo
neka elita. Naranèasta akreditacija koju Špicini volonteri nose
na partyjima nije nešto što bi ih sada uzdizalo ili èinilo važnijima,
jer, upravo je jedna od najveæih vrijednosti partyja njihova
otvorenost – prema novim ljudima, novim idejama, novim
vrstama muzike, koja neprestano evoluira, te u takvom ozraèju,
ne može biti mjesta za hijerarhiju. Prirodno je onda da Špica te
PLUR kao njezin newsletter takoðer budu otvoreni. Kada
pokušavate pisati o neèemu tako živom kao što je party scena
u svim svojim inkarnacijama, jasno je da to ne možete raditi za
radnim stolom s computerom, udobno zavaljeni u fotelju u toploj
sobi, pametujuæi o nekim “idejama”. Jedini naèin je da se bude
dio scene same, jednak i ravnopravan sa svim njezinim
èlanovima.
Stoga, svi koji mislite da nešto u PLURu ne valja, ne stoji ili se
s tim ne slažete, a isto tako svi koji mislite da možete doprinjeti
svojim radovima, fotografijama, javite se.
Osim toga, Špica je stalno otvorena za prijem novih èlanova i
volontera, ljudi koji su voljni pomoæi bilo svojim idejama ili
konkretnim poslovima. Mail adrese koje redovito objavljujemo
u impressumu služe neèemu – makar samo tomu da kažete
da ste dobili PLUR, proèitali ga i da vam je bezveze/ok/super.

Kad smo pokrenuli ovaj projekt prije osam mjeseci mislili smo da æe biti èupavo.
Nismo imali nikakve ideje kako æe Špica biti primljena, hoæe li nas uopæe pustiti
da radimo po party-ima, hoæemo li imati dovoljno ljudi, pa èak niti kako æe toèno
izgledati sve to što æemo raditi. To što neke stvari dobro funkcioniraju na zapadu
ne znaèi puno u našoj zemlji. Ukratko - strepili smo.
Zatim smo se dva mjeseca organizirali, pisali tekstove, flyere i web, pripremali se
za rad na partyima i – poèetkom travnja krenuli. U iduæih nekoliko mjeseci smo
se upoznavali – vi Špicu, a mi sve èari rada na party-ima. Flyeri su izlazili i
uglavnom nisu završavali na podu - ako sve ide po planu do ovoga èasa trebalo
je izaæi šest flyera. Web stranice su se manje-više razvijale, a uskoro æe biti
obnovljene i nadograðene. U lipnju je pokrenut ovaj newsletter – PLUR - koji
kroèi kroz treæi broj. Znalo je biti gadno, pogotovo rad “na terenu” - cunjati naokolo
tražeæi upravo onu ekipu kojoj je najgore, dijeliti kapi vode u oceanu dehidracije
i iznositi polužive ljude na zrak doista može ubiti svaku volju za partyem. Cjela je
ova prièa mogla biti i promašena – ali nije.
Nekima smo pomogli. Još važnije, mnoge smo informirali. Od poèetka ste nam
hrpimice davali podršku – verbalno, SMSovima i mailom, a našlo se i pitanja na
koja se trudimo što struènije odgovoriti, te poziva u pomoæ gdje pokušavamo
priskoèiti što bolje možemo (ne zaboravite - Špica nije medicinska ekipa). Novi
su se ljudi prikljuèivali i omoguæili nam da se èešæe i u malo veæem broju
pojavljujemo na partyima širom Hrvatske, a i ljudi koji “vode” scenu rado su
prihvatili naše aktivnosti.
Odaziv koji stiže ove jeseni znaèi da Špica ne radi uzalud. Špica postoji da bi
scena bila kvalitetnija i svi se mi bolje zabavili uz što manje muènih, tužnih ili
nemilih prizora na party-ima, a do toga može doæi jedino ako postoji dovoljno
informiranih ljudi kojima scena znaèi dovoljno puno. Informirajte se, razmišljajte
o tome što radite, iskoristite informacije (bilo na svojim bližnjima ili sebi) i – dobro
se zabavite.
Hvala što ste prihvatili Špicu, hvala što pazite na sebe i hvala što vam je stalo do
scene.

“Punoæa života i jest
kratka, jer radi se o
tome: ispiti vino jednim
gutljajem i osjetiti svu
slast alkohola - ili na
mahove, kao dobrodušni
starèiæ i solidni želuci. A
živjeti znaèi razumjeti
svoje doba i živio ja sto
godina kao fratar, bio
sam svejedno mrtav od
poroda.”
Janko Poliæ Kamov,
1906.

We live in a fairy-tale:

Twisted psychedelic freedomfighters
Zovu nas otkaèenjacima, brijaèima, partijanerima; neki èak
idu toliko daleko da nas smatraju “onim drugima”, nazivaju
nas zapravo ružnim ili besmislenim imenima, samo zato jer
nas ne mogu razumijeti - jer ne žele, jer nemaju potrebu stopiti
se sa svojim vremenom i uzeti maha, oduzeti dijeliæ svijeta i
dati ga sami sebi; dati sebe drugima i uživati u cjelovitosti
jedne uzdrmane generacije koja jedva može razumijeti samu
sebe... Ali trudimo se, dajemo si oduška, želimo vidjeti sve
strane života u ovo ludo vrijeme u kojem smo se sasvim
sluèajno sretni zatekli... I želimo dobiti sve što možemo od
svijeta koji pruža kaos i neprestalnu turbulenciju, želimo
uživati u tom kaosu, želimo osjetiti kaos u sebi i shvatiti ga.
Ta èinjenica èini nas drugaèijima od “onih ostalih”, jer mi
želimo, a ne utapljamo se u svakodnevici ne želeæi ništa...
Možda bismo tako bili sretniji... sigurno bismo tako bili
zadovoljniji, ali gdje bi onda bili oni trenuci bezglave sreæe
koju tu i tamo uspjemo obuhvatiti golim rukama i grèevito je
zadržati na nekoliko sati.... “Blago siromašnima duhom, jer
njihovo je kraljevstvo nebesko” rekao je jednom jedan
pametan èovjek, ali mi kažemo “Ne, hvala, mi volimo KAOS i
sretniji smo bivajuæi povremeno rastrzani mislima, bivajuæi
zabrinuti, bivajuæi ponekad naizgled ludi i neurotièni...”. Jer
živimo u svojem dobu, jer osjeæamo pulsiranje svijeta kao što
osjeæamo pusliranje vlastite utrobe dok se saživljujemo s
erupcijom svijeta. I sretni smo što to možemo doživjeti. Što
smo dovoljno otvoreni za prihvaæanje raspadanja i ponovnog
sastavljanja uvrnutog života kojeg volimo i cijenimo. Želimo
pulsirati sa svijetom; ima li u tome što loše?! I pokazujemo to;
svojim naèinom života, svojom frizurom, svojim odnosom
prema drugim ljudima... glazbom koju slušamo i koja je
mnogima od nas pokazala neke nove strane doživljavanja
fenomena zvanog “uživanje u glazbi”. I za mnoge æe od onih
koji nas još uvijek smatraju otkaèenjacima i koji misle da se
nikada neæe na taj naèin zabavljati, kad-tad doæi vrijeme kad
æe i sami “puknuti” jer æe ih tempo života natjerati da u svemu
uživaju jaèe, snažnije, intenzivnije, kad æe ih življenje u kaosu
natjerati da se zabavljaju u kaosu... I mi æemo ih prigrliti i
nikada im neæemo spomenuti kako su pljuvali po nama, kako
su tvrdili da nikada neæe priznavati naš naèin života i zabave;
mi æemo vrisnuti “Dobrodošli” i bit æemo sretni što nas ima
više. Jer mi smo sretni ljudi koji žive i pusliraju sa svojim
svijetom u svojem vremenu.
Koliko je to istinito, koliko smo mi samo filozofi koji svoju
filozofiju iskazuju ispuhavanjem, iskakanjem, fizièkim
iscrpljivanjem u cilju pražnjenja viška informacija, to æe znati
ocijeniti neka slijedeæa generacija. Nama treba naš mali
osobni Recycle Bin, u koji æemo pobacati sve frke i sve
nelogiènosti našeg svijeta. I takav Recycle Bin pronalazimo
svakog vikenda u nekom (na žalost) zadimljenom, (relativno)
mraènom (zimi) klubu (jer ipak bismo mi radije živjeli na Baliju
i partijali uz more...ali to su samo sanje, a mi - na žalost znamo razluèiti stvarnost od sanjarija... “blago siromašnima

zvuci koji nas diraju baš tamo gdje treba... Ali sasvim
duhom”, jer oni to niti ne žele, a kamo li trebaju
je sigurno da neæemo, odgovorno tvrdim (iako
razluèivati sne od jave....). Neæemo se baviti našim
dozvoljavam da me netko dobrim argumentima
stilom života, neæemo se baviti našim odnosom
razuvjeri), neæemo zaljubljeno tupim pogledom u
prema poslu, neæemo se koprcati u nebuloznim
prazno proživljavati neku davnu ljubav - koja još
analizama slobodnog vremena, kojeg na žalost
vjerojatno živi samo u toj “pjesmi” i možda nije niti
imamo tako malo da ga ne stignemo niti primijetiti
bila nikada stvarna. Za poèetak, teško da æemo dobiti
kako treba... Sada i ovdje bavit æemo se fenomenom
“pjesmu”, konkretnu i u neizmjenjenom izdanju, koju
glazbe koja nam ispunjava duh u tim trenucima kad
æemo moæi poistovjetiti s nekim davnim doživljajem;
naš kaos i kaos svijeta postaju jedno. Bavimo se
ali èak i da je dobijemo - pitanje je: hoæemo li je
glazbom onako kako najbolje znamo, kako jedino
isplesati ili isplakati?! Hoæemo li skakati dok nam ne
znamo - doživljavamo je trenutaèno, iskreno i istinito,
postane neizdrživo toplo, hoæemo li to dragocjeno
doživljavamo je impulsivno svakim djeliæem svojeg
vrijeme potrebno za filtriranje svakodnevnih smeæa
mozga i svojeg tijela. I zato “oni drugi”, oni obièni
koja smo pokupili usput utrošiti na pražnjenje, ili
(jer mogli bi se i mi razbacivati raznim pridjevima
æemo njurgati tužnjikavo za neèim što je davno prošlo
koje možemo povezati s ljudima koji ne doživljavaju
ili se nije nikada niti dogodilo? Opet æemo se vratiti
svijet kao mi) ne razumiju razliku... Ne razumiju da
na neke naše davne zabave, dok smo bili dio “onih
mi želimo sudjelovati, da želimo što jaèe ispucati
drugih”, i odgovoriti sami sebi - koliko puta ste vidjeli
sebe kroz glazbu, kao što želimo što jaèe ispucati
tupilo u okicama i pokoju vlažnu kapljicu dok je
sebe u svakom trenutku našeg života - još dok smo
negdje netko na gitari svirao (da svirao! Joj!) “Krivo
u najjaèem periodu života, dok se nismo pustili rijeci
je more”, šmrc, o da, svi smo mi imali nekoga negdje
da nas nosi... “Oni” doživljavaju sve, pa i glazbu,
davno na nekom moru... Glupost, zar ne? Šmrcamo
slušanjem, osjeæanjem, raspoloženjem; ponekad je
na pjesmicu jer nas podsjeæa na nešto što bi bilo i
ili možda uvijek povezuju s trenutkom, ponekad s
vrijeme da zaboravimo. A treba nam oduška, ne
nekim lažnim sobom, koje je nekada davno
sjeæanja. Sjeæati se možemo i bez toga; plesati ne
postojalo; ponekad èak i istinski, ali - let’s face it možemo; skakati, divljati, ispoljavati svoju sreæu ili
nije to to. A pitanje koje si “mi” postavljamo jest: može
svoju energiju (iz bilo kojeg izvora) - da, možemo...
li nas ponijeti? Možemo li poletjeti i zaboraviti sebe
Je li to možda bezosjeæajnije? Jesmo li razbili iluzije
kao fizièku jedinku? Može li nas natjerati da
djevojèica s velikim vlažnim okicama? Jesmo, jer
postanemo jedno sa svojom sviješæu? Hoæemo li se
tako treba biti! Trebamo nešto da nam razbije iluzije,
nakon doživljavanja iste osjeæati punije, praznije,
treba nam njegovati strast, ne pasivnost... Koliko se
zadovoljnije?
god agresivnima i pretjeranima èinili “obiènoj” okolini,
Sad mislite - ma tko si postavlja sva ta pitanja?
zapamtimo jednu èinjenicu: svi oni posebni ljudi koji
Kada?! Stignete li si postaviti sva ta pitanja dok
su živjeli u skladu sa svojim vremenom, sažimajuæi
zatvorenih oèiju u svojoj glavi vidite samo crvene
iskustva jakih, svi oni koji su pokušavali slijediti
krugove koji se stapaju s vašim uzdignutim rukama?
titranja vremena u kojem su živjeli; svi oni koji su
Možda ih ne postavljate... možda jednostavno
pljuvali po dosadnoj putanji života i ljudske prirode
osjeæate odgovor! Više ne postavljamo pitanja, jer
stada; sve su njih nazivali i
nam ne trebaju! Samo
prozivali ekstremistima, sve
znamo - to je trenutak kad se
“Jer
leptir
ne
pobudi
nikada
su njih psovali, svi su oni bili
stapamo s istinskim sobom,
odbaèeni od “obiènog
kad se osjeæamo dijelom toliko smijeha, koliko jedan
svijeta”, a sve njih mi danas
zahuktale gomile... I želimo
jedini
skok
buhe;
niti
zada
volimo i cijenimo kao
jaèe, brže, želimo se istopiti
vizionare, kao prethodnike,
u bestjelesni puls i spojiti se toliku bol, koliku jedna
kao uzore… Hoæe li neka
s nekim svojim drugim “ja” stjenica; niti poremeti
slijedeæa generacija voljeti i
koje postoji u nekoj drugoj
cijeniti ovo što mi radimo?
dimenziji... Možda æemo probavni organ koliko
Hoæe… ako procijeni da
plesati dok nas noge ne zgaženi žohar. I naturalizam
smo bili dovoljno jaki u
izdaju, možda æemo umorni
izražavanju svojeg stava
sjediti i pijuckati svoje piæe, pogazi idealizam ko koitus
prema svijetu…
ali æe svaki dijeliæ naših stihovanu ljubav.”
(sanja)
živaca osjeæati trnce koje
Janko
Poliæ
Kamov,
1906.
nam donose oni mali sitni

Od svojeg
nastanka, trance
glazba zauzimala
je posebno
mjesto unutar
rave kulture. U
ovom serijalu
Ben opisuje
trance i ideje koje
stoje iza cijelog
jednog plemena.

Prièa o
1. dio: O transu i
tranceu
Trans kao predvorje seljenja duše puno je stariji fenomen
od naših današnjih oblika cjelonoænih rituala, stariji od
samog pojma transa koji se javlja u 14. Stoljeæu. Naravno,
stanja transa predstavljaju šire podruèje od glazbenih
pravaca, a ne bih se zaèudio da postoje ljudi koji uopæe
ne dovode u vezu klasièni pojam transa (stanje otežanih
pokreta, nemoguænosti “normalnog” funkcioniranja,
pospanost/budnost kao u stanju duboke hipnoze) sa
glazbom koju veæ desetak godina zovu “trance”.
Trance kao tip glazbe takoðer može opisivati mnoge
druge pravce prije pojave acid-housea, ali od kraja
osamdesetih i poèetka devedesetih, otvara se prièa koja
æe omoguæiti raznoliko polje suvremene (plesne) glazbe,
u kojem postoje bar tri konstitutivna faktora scene:
techno, house i trance, sa brojnim podvrstama i svojim
“minimal”, “progressive”, ili meðusobnim “crossover”
varijantama. Kada se termin trance poèeo više
upotrebljavati, odmah je postalo jasno kako oznaèava
raznovrsnu glazbu, pa su ljudi u želji za odvajanjem
barem glavnih aspekata neke glazbe poèeli ubrzo govoriti
o “hard-trance” muzici kao posebnoj i ne samo imenom
odvojenoj od drugih, površnijih, i puno pitkijih glazbenih
oblika. Sredinom devedesetih sve aktualniji postaje
termin “goa-trance”, i nakon eksplozije 1995. i 1996.,
razvija se u nekoliko pravaca, miješajuæi stilove i tražeæi
inspiraciju u raznim strukturama, od breakbeata (niti
godinu dana nakon što je èasopis Id u tekstu o Goa zvuku
ustvrdio kako su jungle i trance nepomirljivi tabori, nastao
je “break-trance”), preko heavy-metala i hard rocka
(gomila samplova gitara, gitare na stageu prilikom live
nastupa), darkerskog trancea (kojeg neki zovu i “tunnel
trance”) do housea ili klasiènog techno zvuka koji je
prošle godine bio “in” na trance sceni glazbenih
stvaralaca i DJa. Veæi dio scene se kroz sve ove godine
tristotrojke (Roland TB-303) nije nikad odrekao.
Meðutim, usprkos promjenama u glazbenoj strukturi, od
poèetka same acid i techno glazbe, prisutna je jedna
tendencija koja sa obilježjem “goa” dobiva svoj zamah, i

tranceu
bez obzira na promjene zvuka
širi se i ne nestaje; to je
tendencija koja obilježava
cjelokupnu “rave” scenu na
samom poèetku, a poslije se
veže uz brojne oblike trancea,
i ta tendencija predstavlja
nastavak
psihodeliène
revolucije s kraja šezdesetih
godina. Kao što je cijela scena
acid-housea izvadila “smile”
iz prašine tih istih šezdesetih,
tako je dobar dio trance scene
posegnuo za jako starim
simbolima koji su šezdesetih
bili aktualizirani, a tièu se
drevnih
mudrosti,
božanstava, mitova, pristupa
životu, od indijskih, afrièkih, latinoamarièkih, do
keltskih ili australskih (aboridžinskih), a to je sve
bilo praæeno suvremenim intervencijama, poput
velikih batika radjenih kao piktogram èovjeka u
lotos položaju, naravno sa bojama koje tek pod
“svjetlom buduænosti” (“uv” lampe) pokazuju svoju
raskoš. Uz strobo i projekcije na platnu ili
krošnjama drveæa, uz DJa i psychedelic techno
glazbu, èesto se pojavljuju i Yin-Yang simboli,
mandale, Shiva, Om, i tisuæe individualnih kreacija
koje se inspiriraju navedenim, ili likovima vilenjaka,
gljiva, svemiraca…nastaje jedna scena koja je
prepoznatljiva, i koja sugerira širu alternativnu
(kontrakulturnu) scenu, koja se prostire i izvan
granica partyja i jednog tipa glazbe.
Ipak, glazba ostaje presudna, posebno za doživljaj
rituala kojem je cilj izazivanje transa (dakle, za
party) jer trance se tako zove upravo zbog stanja
transa, iako to mnogi zaboravljaju. Zbog toga i
neke specifiènosti scene – barem kad govorimo o
kljuènim akterima ili onima kojima glazba i
vrijednosti nisu samo za vikend ili za opuštanje,
pa prerastaju u naèin života. Trance scena insistira
na partijima na otvorenom, kad god to vremenske

prilike dozvoljavaju. Trance
festivali traju po tri dana i
èesto podsjeæaju na
autentiènu hippyjevsku
prièu o indijancima i prirodi
u ovoj antiekološkoj
civilizaciji.
O preferencijama droge je
teško i nezahvalno suditi,
no mnogobrojne grupe i
razdoblja razvoja trance
scene u svijetu omoguæuju
slijedeæi zakljuèak: trance
scena
najviše
voli
psihodelike, i jedino æe
ponekad (nikako ne uvijek)
ecstasy moæi proæi prag
prihvatljivosti u porodici u
kojoj glavnu rijeè vode cannabis, gljive psilocibe i
acid (LSD).
Termin Goa u prièu je ušao zbog poznate plaže i
oblasti u Indiji, koja je privlaèila hipije i druge
nomade prije èetrdesetak godina, a neki od tih su
se tamo i naselili. Obilježavanje punog mjeseca
partijem ne poèinje s trance glazbom, nego je
puno, puno starije, a na Goi su se od šezdesetih
održavali rockerski cjelonoæni rituali koji su s
vremenom prerasli u današnji “full moon celebration”. Sa razvojem glazbe promijenio se karakter
partyja na tom mjestu okupljanja meðunarodne
travellers zajednice, i nekoliko godina trajala je
proslava pretvaranja hippy plemena u techno
pleme, èak je i zvuk bio nazvan “goa-trance”,
ubacujuæi mantraste melodije etnièkog nasljeða
u techno strukturu, omoguæujuæi trans i shivin ples
tisuæama mladih u kulturi digitalnog samplera.
Danas, na Goi, komercijalizacija i korumpiranost
policije veoma otežavaju uvjete za autentièan
doživljaj.
Nastavak u slijedeæem broju: o tranceu kod nas…
(ben)

Drug info file:
Povijest

LSD

Lyserg - Säure
Diäthylamid
10 godina nakon
svojeg
nastanka, LSD
je razvio do tada
neviðeni kult
“korisnika”. No,
što je posebno
kod ove droge i
koje su
opasnosti...

Dr. Albert Hoffman tridesetih
godina 20. stoljeæa bio je
zaposlen u farmaceutskom
laboratoriju švicarske tvrtke
Sandoz u Baselu, a posebno
ga je interesirao rad na kemiji
životinja i biljaka. Od 1935.
godine, Hoffman radi na
istraživanju alkaloida na
ergotu – gljivicama koje kao
paraziti žive na biljkama riže
i nekih drugih žitarica. Kroz
povijest, ergot je ponekad
korišten kao lijek za
izmjenjivale
kao
na
olakšavanje poroda, ali je
kaleidoskopu. Nakon par sati,
èesto izazivao pretjerane
ne neugodna opijenost koju
kontrakcije, zbog vrlo
sam iskusio potpuno svjestan
nepouzdanog doziranja.
nestala je. Što je uzrokovalo
Sredinom 19. stoljeæa
takvo stanje?”
zapoèeli su pokušaji da se
Hoffman je to odmah povezao
izolira aktivna supstanca Dr. Albert Hoffman u svom laboratoriju...
s sintezom LSD-a, te je
ergota, èime bi se omoguæilo
pretpostavio da mu je
precizno doziranje. 1907.
postignuti su prvi uspjesi u izolaciji alkaloida ergota, vjerojatno kap otopine pala na vrh prsta, pa se tako
a ranih 1930-ih, izolirana je njihova zajednièka apsorbirala u krvotok. Ukoliko je LSD zbilja uzrok te
opijenosti, onda je u pitanju spoj izuzetno snažnog
jezgra, koja je dobila ime liserginska kiselina.
Osim pozitivnih uèinaka u kontrakciji mišiæa djelovanja.
maternice, ustanovilo se da alkaloidi ergota djeluju Bio je samo jedan izlaz iz nedoumice – eksperiment
na krvožilni i dišni sustav. Hoffmanova istraživanja na samome sebi. Hoffman je sintetizirao najmanju
išla su u tom pravcu, te je pokušavao derivatima kolièinu LSD-a koja bi po njemu mogla imati
liserginske kiseline dobiti željene uèinke na psihoaktivne uèinke – svega 250 mikrograma.
pokusnim životinjama. 1938. godine naroèita je 19. travnja 1943. dr. Albert Hoffman u 16 sati i 20
pažnja bila usmjerena prema 25. derivatu u nizu minuta uzeo je u vodenoj otopini ekvivalent od 5
eksperimenata, dietilamidu liserginske kiseline, za današnjih tripova. U 17 sati, uslijed posvemašnje
i
kojeg je Hoffman oèekivao da æe imati najizraženija opijenosti
tražena svojstva. Meðutim, pozitivni efekti na m u è n i n e ,
je
životinjama izostali su, pa je spoj, oznaèen kao LSD- Hoffman
25 (od njemaèkog Lyserg-Säure-Diäthylamid) zamolio svojeg
proglašen neinteresantnim, te narednih pet godina laboratorijskog
asistenta da ga
nije prouèavan.
Istraživanja alkaloida ergota išla su dalje i postignuti otprati do kuæe, a
su mnogi proboji, ali svo to vrijeme, dr. Hoffman imao kako zbog ratnih
je osjeæaj, èesto karakteristièan za znanstvenike, da restrikcija nije
LSD-25 ima još svojstava do kojih se nije došlo u bilo benzina za
prvom istraživanju i koja zahtjevaju daljnje analize. a u t o m o b i l e ,
putovali
su
16. travnja 1943. Hoffman ponovo sintetizira LSD.
biciklom. Jake
U Hoffmanovom laboratorijskom dnevniku stoji:
“Odjednom sam postao èudno opijen. Vanjski svijet h a l u c i n a c i j e
postao je promjenjen, kao u snu. Predmeti su pojavljivale su se
izgledali kao da postaju živi; poprimali su neobiène tokom vožnje, a
dimenzije; i boje su postale sjajnije. Èak su se Hoffman je èesto
percepcija sebe i osjeæaj za vrijeme promijenili. Kada imao osjeæaj da
su oèi bile zatvorene, šarene slike brzo su se stoji na mjestu, ...i na svojem izumu.

premda su se vozili
o l a k š a v a
vrlo
brzo.
Taj
psihoterapijski
dogaðaj je u hippy
tretman. LSD
pokretu kasnije
omoguæava ne
postao poznat kao
samo prisjeæanje
“LSD bicycle trip”.
tih dogaðaja veæ
Narednih nekoliko
pratkièki njihovo
sati po dolasku
p o n o v n o
izmjenjivala su se
proživljavanje.
stanja halucinacija,
Za razliku od
muènine i paranoje,
široko korištenih
a kada je lijeènik
lijekova
u
došao i pregledao
psihoterapiji koji
Hoffmana uvjerenog
i m a j u
da mu se smrt bliži,
uspavljujuæe
nije utvrdio ništa Stvoritelj i Apostol: Dr. Alber Hoffman i Dr. Timothy Leary snimljeni djelovanje i samo
neobiènog na tijelu 1993. u Hamburgu.
p r i k r i v a j u
osim
znatno
p r o b l e m e
proširenih zjenica.
smanjujuæi njihov
Iscrpljen, Hoffman je napokon zaspao i probudio se
uèinak na opæe stanje, LSD je korišten kako bi te
iduæeg jutra, prema vlastitim rijeèima, potpuno
probleme dodatno izrazio, te tako otvorio moguænosti
preporoðen i pun energije, dok je osjeæaj muènine,
njihovog psihoterapijskog tretmana.
oèekivan nakon stanja ekstremne opijenosti, na
njegovo iznenaðenje izostao.
“Nemedicinske” primjene LSD-a

Primjena LSD-a u psihijatriji
Ubrzo su zapoèeli eksperimenti s LSD-om.
Znanstvenike je fasciniralo da je doza pri kojoj LSD
djeluje svega 25 mikrograma, dok je otprije poznati
meskalin (izoliran iz kaktusa peyotl krajem 19.
stoljeæa) djelovao tek pri dozi od 0.2 do 0.5 grama,
dakle 5000 do 10000 puta veæoj od LSD-a.
Zakljuèak istraživanja bio je da se psihoaktivni uèinci
LSD-a ne mogu objasniti iskljuèivo promjenama
kemijskog djelovanja mozga. Smatralo se da LSD
utjeèe na najdublje funkcije ljudske psihe, te
omoguæava njihovo izražavanje, èime se otvara polje
njegove primjene u psihijatriji. Sandoz je patentirao
LSD, koji se 1940-ih davao znanstvenim
institucijama kao eksperimentalni lijek pod
komercijalnim nazivom Delysid. U uputama koje su
se distribuirale uz lijek, kao indikacije za primjenu
navedeno je slijedeæe:
-Analitièka psihoterapija, s ciljem izražavanja
potisnutih misli i postizanja mentalne opuštenosti,
posebno u stanjima napetosti i opsesivnih neuroza
-Eksperimentalna studija o prirodi psihoza –
uzimanjem Delysida, psihijatar može dobiti uvid u
svijet ideja i osjeæaja mentalnih pacijenata. Delysid
se takoðer može koristiti za izazivanje kratkotrajnih
psihoza kod normalnih subjekata, s ciljem otkrivanja
patogeneze mentalnih bolesti.
Uz napomenu da se ne smije koristiti na oboljelima
od nekih mentalnih bolesti, posebno je navedeno
da se Delysid primjenjuje samo pod lijeènièkim
nadzorom, koji se ne smije prekidati sve dok se efekti
lijeka u potpunosti ne povuku.
Kod primjene LSD-a, dugo zaboravljeni i traumatski
dogaðaji mogu se ponovo pojaviti u svijesti, èime se

Kada je sintetizitan meskalin, njegova je primjena
bila ogranièena na uzak krug znanstvenih institucija
i povremene primjene u krugu umjetnika; poznato
da je Jean Paul Sartre za svoju studiju o mašti
jednom uzeo meskalin, od èega se oporavljao
mjesecima.
Èinilo se da æe se slièno dogoditi i s LSD-om –
sredinom 1950-ih èeste su bile seanse umjetnika,
koji bi nakon tripova stvarali umjetnièka djela pod
dojmom proživljenih misli – grana koja je dobila ime
psihodelièna umjetnost. LSD su takoðer koristili
teolozi i filozofi u istraživanju religijskih i mistièkih
iskustava.
Meðutim, poèetkom 1960-ih, LSD se velikom
brzinom proširio po SAD-u, tvoreæi pravu maniju;
LSD je postao nekom vrstom “lijeka za sve duševne
probleme”. Dobar dio svoje popularnosti u tim
danima LSD duguje medijima, koji su u masovno
objavljivali “iskustva” proživljena pod LSD-om.
Poznat je bio interview Caryja Granta iz 1959. u
kojem on opisuje kako je nakon uzimanja LSD-a po
prvi put u životu napokon našao mir.
Posebno mjesto zauzima legendarni Timothy Leary,
zvan “apostol” LSD-a, inaèe profesor psihologije na
Harvardu gdje je provodio “istraživanja” na LSD-u –
ubrzo je zbog istih izbaèen s Harvarda, obzirom da
je èak i najfleksibilnije znanstvenike bilo teško uvjeriti
u znanstvenu opravdanost LSD partyja na trošak
sveuèilišta. Leary je naredno desetljeæe proveo kao
duhovni voða hippy pokreta, sa sloganom “Turn on,
tune in, drop out”.
Zbog ogromne raširenosti, LSD je definitivno
zabranjen u SAD-u 1967, dok je Sandoz još 1965.
obustavio proizvodnju Delysida.
S vremenom je upotreba LSD-a osjetno smanjena,

dijelom zbog same
zabrane, a ponajviše zbog
shvaæanja javnosti da je u
pitanju droga s vrlo
nepredvidivim djelovanjem
na psihu.

Kemija

(Hendrixova iskustva široko su
dokumentirana) ali ništa od toga
ne proizvodi drugaèije uèinke.
Kod vodene otopine potreban je
veliki oprez jer jedna kapljica
može sadržavati ogromne doze,
ekvivalentne
stotinama
standardnih tripova.

Do danas nisu jasni
Predoziranje,
mehanizmi djelovanja
ovisnost, testovi
LSD-a. Eksperimenti su
pokazali da LSD vrlo brzo
Kod LSD-a ne postoje klasièni
nestaje iz krvotoka te se 9,10-Didehydro-N,N-dietil-6-metilergolinsimptomi predoziranja, ali je kod
asporbira po organima, a 8ß-carboksamide puni je kemijski naziv
vrlo jakih doza (preko 150
najmanje je LSD-a upravo molekule LSD-a, i opisuje strukturu sa
mikrograma)
vjerojatnost
u mozgu, gdje se slike. Svodi se na malo ugljika, vosika,
paranoje i trajnih psihièkih
koncentrira u podruèjima kisika i jedan atom dušika...
posljedica bitno poveæana.
koja reguliraju emocije.
Smrtonosna doza LSD-a kod
LSD takoðer stimulira
ljudi nije poznata i u svijetu nije
vegetativni živèani sustav
zabilježen niti jedan sluèaj smrti
uzrokujuæi širenje zjenica, porast temperature, porast
izravno povezane s trovanjem LSD-om, premda su
nivoa šeæera u krvi i pojaèano izluèivanje sline.
poznati sluèajevi samoubojstava izazvanih
Psihodelièni efekti LSD-a prisutni su i nakon što sam
psihozom ili halucinacijama na LSD-u. Smrtonosna
spoj više nije moguæe detektirati u tijelu, što znaèi
doza za èimpanze je 5 mg po kilogramu, a
da LSD vrlo vjerojatno samo pokreæe psihièke
neposredan uzrok smrti bio je prestanak rada dišnog
mehanizme koji uzrokuju stanje tripa.
sustava.
Testovi na LSD nisu ukljuèeni u standardne testove
Doziranje
na droge, zbog svoje složenosti i visoke cijene.
Nakon najviše 48 sati više se ne može detektirati u
Tokom 1960-ih, LSD se na ilegalnom tržištu
urinu, a u krvi veæ nakon najviše 24 sata od
najèešæe pojavljivao u obliku praha ili kristaliæa,
konzumacije.
tipiène doze oko 300-400 mikrograma. Kasnije se
Za LSD nije dokazano razvijanje fizièke ovisnosti,
ustalio oblik papiriæa površine do 1cm2 umoèenih u
ali moguæe je da ljudi postanu psihièki naviknuti na
vodenu otopinu LSD-a, te ga u takvom obliku
redovito uzimanje LSD-a. Uèestalim uzimanjem ne
sadržava nekoliko desetaka mikrograma, što je i
razvija se tolerancija, što znaèi da s vremenom nisu
danas standardna
potrebne sve jaèe doze, kao što je sluèaj kod npr.
doza. Pojedini tipovi
ecstasyja. Tolerancija postoji jedino 2-3 dana nakon
tripova razlikuju se po
uzimanja, kada æe ponovno uzimanje LSD-a izazvati
crtežu na papiriæu, no,
slabe ili nikakve efekte.
za razliku od raznih
Nije dokazana nikakva kemijska šteta uzrokovana
vrsta
ecstasyja,
LSD-om, kao npr. uništavanje neurona i sl, ali
kemijski sastavi svih
psihièke promjene koje nisu nužno pozitivne mogu
tripova isti su: LSDbiti trajne.
25, razlika je samo u
dozama, koje variraju
Djelovanje
od 25 do 150
mikrograma. LSD je
LSD djeluje vrlo sporo a cijeli trip može trajati i preko
vrlo nestabilan spoj, i
12 sati. Poèeci djelovanja osjeæaju se tek 20-90
razgraðuje se pod
minuta nakon uzimanja, ovisno koliko je vremena
utjecajem svjetlosti i
prošlo od posljednjeg obroka. Èesta je pogreška da
kisika.
neiskusni konzumenti zakljuèe kako doza nije
Po konzumaciji, LSD
dovoljna, te žele uzeti još. U tom periodu, LSD
se potpuno apsorbira
uzrokuje osjeæaj išèekivanja i napetosti a ponekad i
u krv u probavnom
iznenadnog priljeva energije te poveæane osjetljivosti
traktu. Nekada se LSD
na svjetlo.
uzimao i intravenozno,
Narednih 15-30 minuta efekti LSD-a se pojaèavaju
a poznati su i sluèajevi
(coming up), da bi dostigli vrhunac na platou, koji
uzimanja
LSD-a Komercijalno pakovanje traje od 2 do 8 sati, ovisno o dozi.
držanjem tripa na koži tekuæeg LSD-a.
Na platou, konzument ima vizualne efekte i

halucinacije kod otvorenih i zatvorenih oèiju (OEV – shizofrenije nikako ne smiju konzumirati LSD.
open eye visuals i CEV – closed eye visuals), Opasno je dati nekome LSD bez njegovog znanja.
promjenjeni tok svijesti i razmišljanja, mentalnu i Osoba tada nije svjesna da su halucinacije
fizièku stimulaciju, osjeæaj uvida u “nešto više” od posljedica LSD-a, veæ ih doživljava kao stvaran svijet
obiènog stanja svijesti, pojaèano kreativno ili zakljuèi da gubi razum. Poznat je sluèaj takve šale
razmišljanje, poveæanu osjetljivost na vanjske meðu kemièarima Sandoza, koja je skoro završila
podražaje te opæe poboljšanje psihièkog stanja tragièno, jer se nesvjesni kemièar htio okupati u
ledenom jezeru usred zime. Sreæom, u posljednji èas
konzumenta.
Meðutim, prisutne su i brojne opasnosti. Vrlo su šaljivi su ga kolege sprijeèili.
vjerojatne nagle promjene raspoloženja koje mogu
varirati od duboke depresije do euforije. Zbog Neki urbani mitovi o LSD-u
pojaèane osjetljivosti na vanjske podražaje, vrlo je
znaèajan setting, ambijent u kojem se LSD Osljepljivanje od gledanja u sunce
konzumira i glazba koja ga prati. Moguæe je da i jedan Premda konzumiranje LSD-a nosi sa sobom mnoge
bezazlen zvuk skrene misli u pogrešnom smjeru, opasnosti, to sigurno nije jedna od njih. Po ulicama
uzrokujuæi osjeæaj paranoje, kao i da najsitniji vizualni veæ nekoliko desetljeæa kruže prièe o ljudima koji su
tokom tripa otvorenih oèiju gledali u sunce, te si tako
detalji uzrokuju depresiju kod konzumenta.
Kljuèno je stanje svijesti u kojem osoba konzumira uništili osjetilne stanice na retini. Prièa je u potpunosti
LSD (tj. set). Prošli dogaðaji, preživljene traume i izmišljena i nije dokumentiran niti jedan sluèaj takvog
potisnuta sjeæanja mogu se ponovo proživjeti, osljepljivanja ili gubljenja vida. Istina, dugotrajnim
uzrokujuæi strah, izgubljenost i konfuziju. Stoga, gledanjem u sunce, posebno tokom ljeta vid æe
osobe koje su psihièki nestabilne, nezrele, nesigurne sigurno biti ošteæen, ali èak i tokom najjaèeg tripa
nikako ne bi smjele konzumirati LSD. Isto vrijedi i za konzument æe biti u stanju otkloniti pogled, jer je
maloljetne, jer duboka i jaka emotivna iskustva izravno gledanje u sunce ionako vrlo neugodno i
pokazuju se kao prevelik teret na još neizgraðenu bolno.
osobnost maloljetnika. Eksperimenti raðeni 1950.- Prièu je 1967. pokrenuo New York Times, u tijeku
ih pokazali su da je tadašnja terapija LSD-om na velike javne hajke u SAD-u na LSD.
maloljetnicima neprimjenjiva, te da su negativni Jednom konzumiran, LSD ostaje u tijelu zauvijek
efekti puno izraženiji.
Potpuna glupost, inspirirana rijetkom pojavom
Nemoguæe je predvidjeti kakvo æe biti djelovanje flashbackova – kratkih psihodeliènih iskustava do
LSD-a. Sve može proæi u redu i kao dobar trip, a kojih može doæi i do nekoliko mjeseci nakon tripa.
opet moguæa su stanja paranoje, psihoze i konfuzije, Naroèito je glupa varijacija ove tvrdnje po kojoj se
koja ostavljaju duboke psihièke posljedice, od kojih LSD zardžava u mozgu u obliku kristaliæa koji onda
se oporavlja mjesecima. Zabilježeni su sluèajevi izazivaju flashbackove. Istraživanja su pokazala da
osoba koje se nikada nisu spustile s tripa, te su ostale se LSD u metabolizira unutar nekoliko sati od
“zarobljene” u tom stanju, na dugotrajnom lijeèenju uzimanja, te se najviše 10% izluèuje putem urina.
u odgovarajuæim ustanovama.
Sasvim sigurno, flashbackovi nisu posljedica
Osobe koje se ipak, odluèe na konzumaciju LSD-a zaostalog LSD-a koji se u potpunosti izluèi iz tijela
trebale bi pristupiti “eksperimentu” s najveæom ili razgradi najkasnije 48 sati od konzumacije.
pažnjom i planiranjem veæ nekoliko dana prije,
LSD uništava kromosome
pripremajuæi um na to iskustvo, razgovarati o tome
Još jedna od prièa lansirana tokom velike anti-LSD
s prijateljima, temeljito pripremiti set i setting. Osobe
kampanje 1960-ih. U pitanju je jedno istraživanje
koje prvi puta uzimaju LSD nipošto to ne smiju èiniti
koje je pokazalo da se kod ljudi koji su konzumirali
same. Idealno je da tokom prvog tripa budu u društvu
LSD javlja poveæan broj limfocita s uništenim
prijatelja. Preporuèljivo je tokom tripa imati uz sebe
jezgrama. Istraživanje je izazvalo velik interes
neki lijek na bazi klorpromazina (npr. Prazine) koji
medija, osjetno manji od èlanka objavljenog niti
se koristi kao antidot za LSD.
godinu dana kasnije u
Prazine je izuzetno štetan
kojem je objavljeno da je
preparat, ali bolji je izbor
istraživanje pogrešno
upotrijebiti ga, nego proživjeti
izvedeno jer je testiranim
horror trip, koji æe možda
osobama davan takoðer
nepopravljivo poremetiti
aspirin, za koji je pokazano
psihu. Prema istraživanju, do
da još jaèe uništava
0.2% tripova tako završavaju,
limfocitne jezgre od LSDa njih 2/3 ima veæ neku
a.
povijest
psihièkih
(strangelove)
poremeæaja. Osobe s
obiteljskom
poviješæu
psihièkih bolesti, posebno Djelovanje LSD-a: Puno trajanje varira od osobe
do osobe.

U doba kada se sav normalan
svijet preselio na jug i openairove, vodstvo PLURa
zaputilo se prema sjeveru i
zagušljivim podzemnim
klubovima. I uopæe nam nije
bilo loše.

TT i Strangelove prilikom predaha nakon napornog partyja.
Vrijeme i mjesto snimke nepoznati.

Helsinki clubbing
Odlazak u bilo koji dio svijeta daje èovjeku poseban
bonus da provjeri kako tamo izgleda party (rave,
clubbing, techno ili kako veæ god) scena. A tražiti
partye je igrati na sigurno - scena se može naæi
gdjegod krenuli (pogotovo ako se napravi kratka
pripremna potraga na Internetu). I Helsinki, grad od
pola milijuna pitomih ljudi (sve dok se ne napiju i
poènu razbijati naokolo) posjeduje sasvim pristojnu
party scenu. Klubova ima dosta, a izbor je
svakodnevan i povelik – od najmraènijeg
undergrounda do najcrnije komercijale i od malih
klubova do velikih masovki. Pa kako to izgleda na
sjeveru?
Poèetkom vikenda, u srijedu, na listi za inspekciju
bio je “Vital” u klubu Soda – birc u prizemlju, mali
klub u podrumu (tipa stara Kašina) koji baš svaki
dan pere house, a gdje po rijeèima jednog od
domaæina idu “shallow people”, pa je meni bilo èisto
dobro. Bilo je (euro)super, iako je ekipa (ukupno
stotinjak) bila mješavina - gdje je house tu se uvijek
naðe cura koje plešu oko svojih torbica, likova koji
gnjave cure, vire sa šanka itd. No bilo je i partijanera
pravih, nije da nije – šarenih, rasplesanih i prijateljski
nastrojenih. DJ Jori Hulkkonen za kojeg kruže
glasine da je najbolji finski DJ (koje æu rado širiti
dalje) uspio je impresionirati i mene (što opet i nije
pretežak posao) simpatiènom pojavom, uvrnutim
stilom puštanja i isprepletanjem housea, electra,
vokala (puno vokala) i truba na prilièno nevjerojatne
naèine.

Život na
sjeveru

Petak je i u Helsinkiju dan za trance masovke.
Izmeðu 6 opcija izabrao sam Renaissance –
gostovanje Engleza u viletini usred Kaivohoune
parka. Ispred ulaza doèekao me je europski partyobièaj: red (queue) od kojih stotinjak metara u kojoj
ljudi uredno èekaju dva po dva (skandinavski
narodni obièaj). Ekipa je bila propisno sreðena za
party, unutrašnjost sreðena nalik luna-parku, a za
ulaz je (kao i svugdje okolo) potrebno predoèiti
identifikaciju koja kazuje da ste stariji od 18 (ili 21),
te kartu kupljenu u pretprodaji. Naime u nekim se
zemljama rade i poštuju norme koliko ljudi može stati
na odreðeni prostor. Oni koji su uspjeli uæi unutra
zacijelo su se dobro proveli, a ja sam se te veèeri
barem dobro naspavao.
Nepokolebljivo nastavljam kroz subotu. Aftere
nažalost propuštam, no naveèer se spremam za
èudnu poslasticu. U posljednjih 5-6 godina
Hrvatskom kruži najobiènija laž da je hardcore mrtav,
herojski poginuo 1995. E pa nije, samo se je povukao
na rezervne položaje u Njemaèku, Nizozemsku,
Englesku, pa i Finsku – zato svaki odlazak u te
krajeve valja zaèiniti i s malo brutalnog, mraènog i
nerafiniranoga elektronskog zvuka. Inkvisitio VI u
Gloriji bio je sve to – zaèinjeno s dovoljno acid (303)
zvuka. Ugodan klupski prostor vodio je u dva
prostora gdje je inkvizicija djelovala. S jedne strane
- potpuno mraèan prostor kazališne dvorane nakrcan
zvuènicima, zadimljen radišnom dim-mašinom i
osvijetljen jedino straviènim stroboskopima i sitnim
crvenkastim laserima stvarao je teškoindustrijsku
postapokaliptiènu atmosferu. S druge strane – mali
kockasti hodnik koji me nekako podsjeæao na Alisu
u zemlji.. hmm.. hardcorea. Zeca nisam snimio, ali

prostor je bio dobrano popunjen prijateljskim ali
sumanutim party-brijaèima (i brijaèicama – u veæem
broju no što se èovjek sjeæa sa domaæih hardcore
partya) te dobrim cyber-gothima (mi bi rekli electrodarkerima), što bi skakali na rubu vidnog polja –
dakle pola metra do metar od mene. Bilo je èudno
ugodno i pomalo nostalgièno – sirovo-mraèna
muzika, svjetla atmosfera i osjeæaj partija koji se širi
tijelom, kada se èovjek istovremeno osjeti i doma i
daleko od doma. Nastupali su naravno, nikad-èuo
DJi imenima Mikco, Advocatus diaboli i Criss (u
svakom je gradu izgleda bar po jedan), a Mighty
Rubber Boots i Merryrastila Hard Corps pržili su
“uživo” zvuk kakav im prilièi imenima. Naravno, nije
mi bilo druge nego da ubrzo priznam da sam dušu
prodao technu te se prepustim se na milost inkvizicije
- sve dok toèno u 4 sata party nije završio, u skladu
sa finskim zakonom.
A dan kasnije veæ sam brodio prema Švedskoj, u
povratku iz privremene raverske emigracije.
Fakat osvježavajuæe.
(TT)

Praški dnevnici
Stereotipno je pri spomenu Praga vizualizirati jednu
beskrajnu pivnicu, koju svake godine preplavljuju
horde hrvatskih maturanata, provodeæi vrijeme u
blaženoj alkoholnoj intoksikaciji. Na prvi pogled,
skoro bi se mogli složiti s takvim opisom. I ozbiljno
pogriješiti.
Naravno, vrijeme u Pragu možete provoditi i na
ovakav naèin, poput zamjetnog dijela turista koji
proðu tijekom ljeta, èak æete se možda i dobro
provesti, ali æete propustiti mnoge druge aspekte
grada, pogotovo ako obièavate pohoditi partye. Ako
kojim sluèajem još niste odradili maturalac ili
apsolventsko - nemojte oèajavati ako su se vaši
razredni ili studijski kolege odluèili za Prag, a ne
recimo Amsterdam ili London – Prag æe vas

zadovoljiti, a vjerojatno i toliko razmaziti da æe vam
na koncu povratak u dim Tvornice ili gužvu Besta
pasti teško – toliko da æete dugo u mislima tražiti
naèine da ostanete u Pragu bar još koji dan.
U Pragu, ne smijete upasti u zamku turistièke
psihoze – ugledat æete masu gotièkih, baroknih i inih
graðevina, crkava i spomenika kulture te æete onda,
prateæi neku od ruta zadanih u turistièkom vodièu
propustiti onu najbolju stvar u Pragu – jedan easy
going ritam života i optimistièni stav, u kojem, unatoè
gomili stvari koje vam se tijekom dana dogaðaju
nemate osjeæaj da ste samo glumac u ubrzanom
filmu. Zato, osobna je preporuka turistièki vodiè
pospremiti u torbu i tijekom dana bauljati gradom,
ne optereæujuæi se pretjerano arhitekturom jer,
zgrade æe biti tamo i sutra, a trenuci u sadašnjosti
prevrijedni su. Slobodno tako provedite veæi dio
dana, makar se morali osloboditi društva koje ima
drugaèije ideje jer smile koji æe vam se sam od sebe
razvlaèiti na licu dok šetate Malom stranom nakon
što prijeðete Karlov most jedan je od najboljih uvoda
u veèer ispunjenu plesanjem.
Izbor mjesta u kojem æete plesati ovisit æe o vrsti
glazbe koju volite – za pravovjerne housere tu je
kultna Mecca, ali bih ja ipak preporuèio Roxy, u kojem
je isto velika vjerojatnost da æe biti house. Kako toliko
housea, pitate se?
Pa, u tom ritmu Praga, brzi techno doima se suvišnim
– jer kada tako polagano šetate gradom, gledate
ljude koji su se sjatili sa svih krajeva planete, sjedite
na Staromjestskim namjestima i upoznajete se sa
stotinama backpackera, smijete se besposlenim
policajcima koji nezainteresirani promatraju vaše
pijenje pive ispred nacionalnog spomenika Janu
Husu (zamislite da to isto radite na podu ispred Bana
na istoimenom zagrebaèkom trgu), poèinje vam biti
jasno da uopæe više nemate volje za neka brza i
energièna skakanja. Jaki trzaji i udari u plesanju
prepuštaju mjesto nježnim i kontinuiranim pokretima,
koji bi više odgovarali lebdenju u nekom
bezvremenskom limbu, jer Prag upravo to i jest dok plešete na flooru ili šetate ulicama grada, ne
možete biti sigurni hoæe li osoba koja vam iduæa priðe
biti netko s kim æete moæi prièati o bilo èemu kao da
ju znate godinama.
Ta toplina karakteristièna za prašku scenu najljepše
se doživljava u spomenutom Roxyju, klubu koji
prostor posudio od kina izgraðenog poèetkom
prošlog stoljeæa – nakon što proðete dva niza širokih,
bogato dekoriranih stepenica u duhu tadašnje
arhitekture, naæi æete se u jednoj dvorani velièine
manjeg kazališta, toplog i prijateljskog izgleda,
lijepog i šarenog, ali neiritirajuæeg lighta, tako da sve
skupa djeluje kao preureðeni cabaret.
Sjeæate li se reèenice iz filma Dune: ”Without change,
something in us sleeps. The sleeper must awake...”
Stvar nije nimalo bezazlena – u sigurnosti naših
poznatih klubova i party lokacija, društva èija pravila
poznajemo i slijedimo, lako se uljuljamo u
samozadovoljno uvjerenje kako je takvo

Moovare - Breakbeat Edition
Moèvara, Zagreb
Edge Dept. (Slo), Borka & Nova,
O-Zo
Cijena: 30 kn
Nitelife
Aquarius, Zagreb
Frx, Grade i Tom
Cijena: 10 kn s flajerom i do
ponoæi, kasnije i bez - 20 kn
Logikka
ZSC klub, Varaždin
Frx, Iggy, Sippy, Dracula
Cijena: 15 kn
Astralis Voodoo
The Best, Zagreb
Gus Till (UK), Ludvig, Go Cut,
Cortex, Dogma 3000 live
VIP: Jimmy
Cijena: 60 kn u pretprodaji, 75
kn na ulazu
Contact
Downtown, Križevci
Mary, Krnja, D-Name
Clubbing Session
Cult, Polmer (Pula)
progressive floor: Crazy Lemon,
Marc Grabber
tech-house floor: Zoki Bravo
Cijena: 20 kn, odnosno 10 kn
odjenete li se u crveno (?!)
Drop of Ibiza
Fun Academy, Rijeka
Paul Stevens, Amor & Darian,
Aleksij (Slo), Crazy Lemon, Bee
Cloud, MC Noni, Denis Razz
live on sax
Stereo Studio
Tvornica, Zagreb
Brenda Russell(UK), Kiki, Felver
Cijena: 60kn do 12, 70kn kasnije
Extravaganza
Extravaganza, Varaždin
Brenda Russell (UK), Deeg, Nino
Cramer, Arnie i Ain'tune
Cijena: 50 kn
Last Night DJ Saved My Life
Oxygene, Osijek
Nitro, Toth
Cijena: 20 kn

Ned, 28.10.
Petak, 02.11. Sri, 31.10.

Powered by

Electro Sound
Kulušiæ, Zagreb
La Di Da (Cz), Pero-Fullhouse,
Ivan Komlinoviæ

Subota, 03.11.

Gabba ponovo
živi.
Makar
zapravo nikada
nije ni umrla. Za
sve one koji
nikada nisu èuli o
kojoj se vrsti
muzike radi, a
nadam se da vas
nema puno, u
pitanju je najžešæi,
najagresivniji, a
prema nekima i
najèišæi oblik techna. Karakterizirana je dubokim, èvrstim
beatom, jasnim baselineom, i velikom energijom
furioznog ritma, najèešæe preko 180 bpm. A upravo sve
ovo nabrojano ste mogli iskusiti ako ste bili u Attacku,
12.10. na, barem koliko je to nama poznato, prvom
legalnom Gabba/HC partiju u Zagrebu.
Žzniæ Crew, Petrinjci koje èine DJ Sadista i DJ Matta,
zajedno sa svojim gostima iz Slovenije, Kidnapper.220 i
Fake Mutant organizirali su nevjerojtano energetièan i
originalan party, što dovoljno ilustrira èinjenica da su se
skoro svi setovi sastojali iskljuèivo od vlastitih stvari, dok
su zanemariv dio predstavljale komercijalne (ako takvo
što postoji u ovoj vrsti muzike) i mekše produkcije.
Osim odliènih setova, za fenomenalni štimung zaslužni
su i DJ Draco (sa instrumentom koji smo veæ vidjeli na
nekim live actovima, ali nikada vezano uz gabbu) te DJ
Sadista, sa live actom koji je defintivno spojio ono što bi,
da nismo èuli kako zvuèi, smatrali nespojivim. Naime,
dugi, razvuèeni i mekani zvuk didgeredooa (hm...
opskurni australski tradicionalni puhaèki instrument)
povezan sa brzim i tvrdim ritmom nije nešto što možete
èuti bilo gdje.
Dodajmo tome i live act koji nam je priredio slovenski
Kidnapper.220 sa nekoliko svojih stvari, u koje je uklopio
toliko distorzirani ljudski glas da je na kraju zvuèalo kao
industrial na steroidima, oduševivši nažalost malobrojne
okupljene ljubitelje ne baš lakih nota. A ako postoji prostor
koji je kao stvoren za ovaj tip partyja, onda je to Attack,
èiji su hladni betonski zidovi i drvene palete umjesto
klupica (znate, ono što dižu viljuškari), idealna pozadina
za ovaj tip muzike.
Ukupni dojam zaokružuje publika koja
je bila totalno saživljena s muzikom i
DJima, a èak ih je i nerijetko poticala,
tako da ovaj party ne bi niti smjeli
ocjenjivati, jer bi ukupna ocjena mogla
ispasti previsoka. Jedino što možemo
reæi je da ste, ako slušate HC,
propustili dogaðaj godine (a možda i
dužeg razdoblja), a od deèki iz
Petrinje možemo samo oèekivati više
ovako dobrih dogaðanja.
(raven)

TIME
LINE

Feeling Drum & Bass
Sokol, Zagreb
Neeon, Little She, Lekke, Juice
Cijena: s flyerom do ponoæi
besplatno, kasnije i bez 20 kn

Subota, 03.11. Pet, 09.11.

Digital Hardcore
Attack, 12.10.2001.

Petak, 26.10. Èet, 25.10.

Party report:

Subota, 27.10.

funkcioniranje najbolje, ispravno te jedino
moguæe, a i kada bi imali neku volju to
promjeniti, ne bi nam bilo jasno kako.
Putovanje u neku drugu zemlju i
upoznavanje jednog drugog “plemena”, na
najbolji æe nas naèin trgnuti iz “sna” u kojem
smo se nesvjesno našli.
Lako postajemo robovi rutine... odjednom
se èovjek naðe u nekom sasvim novom
prostoru, okružen posve nepoznatim, a opet
toplim i nasmješenim licima, zbunjeno
baulja po prostoru kojih pola sata i širom
otvorenih oèiju upija atmosferu prije negoli
postane svjestan slobode u kojoj prvi put
nakon toliko vremena uživa. Ostatak veèeri
prolazi onda slièno kao i dan koji joj je bio
uvod – plešete nošeni laganim ritmovima
kroz noæ, komunicirajuæi s drugim ljudima,
više smješkom nego rijeèima i niti u jednom
trenutku nemate osjeæaj da ste došli sami.
Redovito æe vaš smješak biti nagraðen
smileom s druge strane, zastanete li da
uzmete predah netko æe se veæ naæi i
ponuditi vas vodom kako bi se što prije
vratili, dok æe zijevanje biti popraæeno
hrabrenjem da vratite neizbježni smile na
lice.
Mecca, to je sasvim druga prièa. S jedne
strane imamo prekrasan klub, lijepo ureðen,
no nedostaje ona spontanost koju ima Roxy,
veæ je ambijent potpuno umjetan. Sve je i
dalje toplo i lijepo, popraæeno možda
najboljim houseom kojeg sam ikada èuo, i
pojaèano pravim chill-out floorom koji je
namješten beskrajno udobnim foteljama, ali
imamo ljude koji su vrlo bliski
konvencionalnim disco-šminkerima. I to je
najveæi problem Mecce, jer nedostaje ona
toplina i osjeæaj da možete sa sobom
napraviti bilo što a da to neæe biti popraæeno
pogledima zgražanja, karakteristiènim za
trendy okupljališta.
No, velik dio toga kompenzirali su DJ-i,
ponajviše kultni DJ Loutka sa svojim
prekrasnim trippy-houseom, koji je
uspijevao postiæi da se posve iskljuèimo iz
vanjskog svijeta i uživamo u prekrasnim
zvukovima tako da bi u neko doba otvorili
oèi te zaèuðeno pogledavši na sat ustvrdili
da smo u blaženom transu proveli dva sata,
makar bi se zakleli da nije prošlo više od
petnaestak minuta od kada smo èovjeku na
ulazu platili 250 kruna (cca 50 kn) za ulazak.
Roxy i Mecca nisu sve, tako da prije puta
obavezno provjerite raspored partyja na
www.techno.cz. Od DJ-a koje po mom sudu
vrijedi poslušati, tu su spomenuti Loutka,
zatim Lumiere, Tvyks, Dys Martin i Rai, a
obavezno poslušajte i Slovaka DJ Tokyja,
koji ponekad gostuje u Pragu.
(strangelove)

Kontrapunkt
Aquarius, Zagreb
Eddy & Dus + gosti

Hallowind 2001
Kamp Stupice, Premantura
(Pu)
Steve Rachmad (Nl), Valentino
Kanzyani (Slo), Petar Dundov,
Allen Sforzina, Make, Ogi
Cijena: 70 kn
Magic Grooves presents:
Peppermint Jam Sessions #1
The Best, Zagreb
Rene Russo, Fresh Jay, Torso,
D and G, VIP: Patrik, Lekke
Cijena: s flyerom do ponoæi 40
kn, kasnije i bez 50 kn
Connection 2
Colosseum, Opatija
techno: C1 (UK), Valentino
Kanzyani, Dope Control vs. Bio
Net live! (Slo), Pero Fullhouse,
Ivan Komlinoviæ
house: Spiller (I), Aleksij (Slo),
Amor & Darian, Wan
Cijena: 30 kn
Extravaganza
Extravaganza, Varaždin
Flash i Deeg
Stereo Studio
Tvornica, Zagreb
Jel Ford (UK), Kiki
Cijena: 60kn do 12, 70kn kasnije
Depeche Mode in Concert
Dom sportova, Zagreb
Cijena: 280kn
Tehnièki, to nije party, ali DM su
must-hear za svakog partygoera koji drži do sebe...
Perfection
The Best, Zagreb
Adam Beyer (Swe), Petar
Dundov, Dario, Shane 54, Cet
Stereo Studio
Tvornica, Zagreb
Gideon Jackson (UK), Felver
Cijena: 60kn do 12, 70kn kasnije
Last Night DJ Saved My Life
Oxygene, Osijek
Nicole, Igor Dorian
Cijena: 20 kn
finalna veèer amaterskog
natjecanja mladih DJa
Slavonije i Baranje, prijenos
finala on-line na
www.radiodeejay.hr

Operating Tracks

DJ E-Base

Datum prvog seta
jesen 1987.
Najduži set
12 sati
Najkraæi set
45 min
Broj ploèa u kolekciji
4000
Stilovi
house, progressive
Residency
Space, The Best, ZG
Label
Aquarius Records

1. IGNITION TECHNICIAN - Episode 1
(Tortured)
2. OXIA VS THE HACKER - Goodlife EP
(Goodlife)
3. DEETRON - Vertigo EP (Rotation)
4. MOOZ - Replace EP (Audiodrome 12)
5. ACCESS 58 - Fragments Of Funk (Music
Man)

1. MARIO PIU - Vision (Starecase remix)
(Media rec.)
2. JON JOHNSTON - As the Cracks Appear
(highland mix) (Perfecto rec.)
3. MUSIQUE vs.U2 - New Years Dub (Steve
Lawler mix) (Serious rec.)
4. DIDO - Take My Hand (Eliot J. remix)
(Cheeky rec.)
5. PAUL van DYK - Vega (Starecase remix)
(Vandit rec.)

DJ Mary

Datum prvog seta
26.12.1991.
Najduži set
14 sati
Najkraæi set
20 min
Broj ploèa u kolekciji
??
Stilovi
techno
Residency
none
Label
Choice Records, Paris

DJ Marino

Datum prvog seta
“negdje 1992.”
Najduži set
7 sati
Najkraæi set
45 min
Broj ploèa u kolekciji
600
Stilovi
trance, psy techno
Residency
“Uljanik” Pula
Label
Metamedia

1. HIPPIEHAUS – Maurice (Jubilee rec.)
2. KAB - Trasktrance – (Baluns)
3. BEAT BIZZARE - Pony sauce (Iboga)
4. NEW DISCO SCIENCE ALLIANCE Twisted psychedelic freedomfighters (Baluns)
5. BUS – Detonator (Neurobiotic rec)


Related documents


plur 9 10 web
kako do nas
plur 3
agencija za poslovanje nekretninama od
3523nap05
komentar risale aslu din


Related keywords