PDF Archive

Easily share your PDF documents with your contacts, on the Web and Social Networks.

Share a file Manage my documents Convert Recover PDF Search Help Contact



1 .pdf



Original filename: 1.pdf.pdf
Title: Text

This PDF 1.4 document has been generated by QuarkXPress(R) 7.5, and has been sent on pdf-archive.com on 12/03/2015 at 11:12, from IP address 62.113.x.x. The current document download page has been viewed 557 times.
File size: 7.9 MB (3 pages).
Privacy: public file




Download original PDF file









Document preview


prilozi za sinopsis
Jelah: Muhamed Đonlagić ne odustaje od borbe da mu
se vrati ono što je oteto njegovoj porodici

Beg protiv država
Priča o restituciji u BiH dobije sasvim novu dimenziju kad slušate čovjeka čiji su
preci bili zapovjednici đonlija, specijalnih turskih postrojbi iz sredine 18. stoljeća,
a on sam kaže da je za te hajduke iz vlasti i dalje - beg, gospodin...

Zbog šešira
Đonlagića su
prozvali Džo

Piše: Hajrudin Redžović
uhamed Đonlagić iz
Jelaha kod Tešnja opasan je tip. Genetski.
Jer, njegovi su preci bili đonlage - zapovjednici posebnog i rijetkog roda vojske u Turskoj Carevini, đonlija. Vojnici đonlije regrutirani su od dobrovoljaca
i plaćenika, a bili su pripremljeni za
opasnepoduhvate.PreciMuhameda Đonlagića, dakle, bili su zapovjednici specijalnih turskih postrojbi iz sredine 18. stoljeća. Možda zato ovaj čovjek danas nigdje ne ide
bez pravog revolvera, američkog
kolta. I, za razliku od prije 250 godina kada su đonlage štitile sistem, danas je Đonlaga za državu gotovo - opasan.

M

Nećevječnogubiti
Muhamed Đonlagić je,
ustvari, izdanak begovske
familije. Mada je potpuno
zdrav i vitalan, mnogi jedva čekaju da umre. Uzdaju se u biološki sat:
Muhamedu su 73 godine. Najnestrpljivija je i
najnervoznija, zna se DANI 13. 3. 2015.

država. Jer, ako ovaj čovjek ode na
onaj svijet, država mu neće morati vratiti silnu zemlju i nekretnine
koje je njegovoj obitelji oduzela,
preciznije - opljačkala, u posljednjih 70 godina.
I pored svega što ga je zadesilo, Muhamed i danas posjeduje dosta toga. Iako je,
ustvari, penzioner, ima
firmu,aiakonemaljubavnicu - vozi novog
BMW-a...
Šta mu onda treba,
pitaju se mnogi, da se
sa državom ćera po
sudovima zadnjih 25
godina? Jer, advokati su skupi, a ishod
neizvjestan. Nije valjda proklet?
Nipošto! Šta više,
Muhamed Đonlagić
plaća advokate još
nekim ljudima kojima je država otela
imovinu, kako bi spriječili da se u zemljišnim knjigama otimačina legalizira. Sam
Muhamed vodi protiv
države više paralelnih



prilozi za sinopsis

Sporna kuća u centru Jelaha, u Muhamedovom dvoristu, izgrađena uz nekadašnju željezničku stanicu koja prkosi presudi Ustavnog suda BiH

procesa, a za jedan je slučaj čak dobio i presudu Ustavnog suda BiH u
svoju korist. Ali, neće država da
provede presudu! Zašto se, dakle,
bori kad je to gotovo uzaludan
posao?
“Želim da ih pobijedim! Državu! Vlast! Lopove! Koji su oteli zemlju, vile i stanove i dodijelili ih
sebi i svojima! Ono što je ostalo,
sad drsko prodaju i prave talove!
To je divljaštvo! Ali, kada sve to
vratim, ja ne želim da uživam u
posjedovanju. Ja to definitivno ne
želim. Želim pravdu! Da se službeno proglasi! Na sudu! Tek tada ću biti bogat. I tek tada ću biti spreman otići na onaj svijet. Ustvari, možda ću prije preseljenja
na ahiret, kada se sve završi,
državi i pokloniti istu tu zemlju
koju mi je bila otela hajdučijom... Jer, ja sam za te hajduke i
dalje - beg. Gospodin. No, da se
razumijemo: neću ništa pokloniti ovoj i ovakvoj državi. Jer, to se
radi u velikom stilu, gospodski.
Želim zemlju ostaviti za javno dobro, takav je bio i moj otac Zeirbeg, ali i moj djed Ibrahimbeg
koji je Austro-Ugarskoj monarhiji halalio zemlju u centru Jelaha



Dobro ste čuli:
Općina Tešanj
SAMA SEBI
PRENOSI
prava na
nekretninama
i to na štetu
mnogih
privatnih i
pravnih lica.
E, neće moći!

kako bi se tu napravila željeznička stanica”, pripovijeda uzbuđeni Muhamed Đonlagić.
Nema šta, proglasit ćemo ga
Don Kihotom. Službeno: Don
Kihot od Jelaha - tako će se, ustvari, zvati dokumentarni film
koji je u pretprodukciji za jednu
veliku svjetsku televizijsku kuću.
No, Muhamed se baš i ne slaže s
tim da je on neki Don Kihot... Jer,
kaže, čitao je on Servantesa. Jest
da mu je možda ostala još koja
kap plemićke krvi i jest da ga
mnogi ne razumiju... Neki čak
misle da je lud, jer se bori za
pravdu koja nije ostvariva, međutim... “Možda imam idealističku
viziju”, kaže Muhamed, “ali ja ne
želim oživljavati nikakvo viteštvo”.
“Znaš, ima i ono da ‘krivu
Drinu ne možeš ispraviti, ali je
nikad nemoj prestati ispravljati’. Ipak, ja nisam nepraktičan
kao Don Kihot. Jer, mada se
možda borim u pogrešno vrijeme, ja svoju borbu vodim na
pravom mjestu - na sudu. I, moji neprijatelji nisu izmišljeni,
nisu vjetrenjače. Moji neprijatelji su stvarni: vlast i njeni protagonisti. I..., da, ja neću vječno

gubiti kao Servantesov junak. Ja
ću istjerati pravdu! To je moja
misija. Zato sam ja samo na
prvi pogled Don Kihot”, objašnjava Muhamed.

Rušio komuniste,
ruši i ove “svoje”
Muhamedov otac Zeirbeg Đonlagić umro je 1948. Imao je 52 godine, a Muhamed ga se gotovo i ne
sjeća, jer je tada bio šestogodišnje
dijete. “Umro je poprijeko”, kaže
Muhamed, zbog nepravde. Jer,
komunisti su poslije Drugog svjetskog rata počeli oduzimati imovinu od bogataša, veleposjednika i
kapitalista.
Muhamed, brat mu Derviš i
njihova majka, preko noći ostali su
bez ičega. Hranili su se “na tačkice”, kao i sva sirotinja u to vrijeme.
PosljednjenekretnineMuhamedovoj su obitelji oduzete dvije decenijenakonrata,1966.Ali,niutojsocijalističkoj Jugoslaviji nisu bili svi
bez duše.
Zahvaljujućinekimvisokimdržavnimfunkcionerima,Muhameduje
država pedesetih godina prošlog
vijeka vratila dio imovine. Političari koji su mu pomogli bili su Srbi, a
13. 3. 2015. DANI

Đonlagićev advokat prof.
dr. Almin Dautbegović o
svom klijentu
Muhamed Đonlagić je po
svemu neobičan i nesvakidašnji klijent. Neshvatljivo
mu je da postoji paralelni
sistem vlasti iz sjenke koji o
svemu odlučuje i to jednostavno ne prihvata. Drugi građani već odavno su se pomirili sa ambijentom u kome žive i malo ko bi se usudio suprotstaviti moćnicima.
Uporan je da se ovaj predmet riješi mehanizmima
pravne države. Pobjednik
mora biti pravna država i institucije sistema. Za ove ideale, za sve ove godine parničenja, Đonlagić plaća visoku cijenu. Bio sam veoma
ožalošćen kada je premlaćen u klasičnoj sačekuši. Napadači su navodno uzvikivali “U glavu, udaraj ga u glavu!”
Ni tad nije posustao.
No, bez obzira na sve, Đonlagić vjeruje u rad, poštenje
i pravnu državu.
Fascinira životnom i radnom energijom. Sa svim svojim godinama i radnim vijekom, još rukovodi svojim poslovnim carstvom, svakodnevno donosi važne poslovne
odluke, putuje i, zapravo, još vozi duge relacije. Uz sve to,
borba za pravdu na sudu zauzima važno, možda najvažnije mjesto u njegovom životu.
tosuučinili-premasopstvenompriznanju - zbog Muhamedovog oca
“kojijebiodobarčovjek”.Najvišezla
nanijelisumunjegovisunarodnjacikojisusetadamoraliudvaratikomunističkoj vlasti “više nego što
treba”. Napadali su ga i da nije pravi musliman jer nosi šešir. Zbog šešira su ga i prozvali Džo.
Zanimljivo je da je bivša komunistička država oduzimala privatnu
imovinu različitim metodama. Nekada je to konfiskacija (totalno
oduzimanje), nekada nacionalizacija (blaža forma), treći put arundacija (zamjena), onda uzurpacija (moglo bi se prevesti kao “drska
krađa”)..., ali uvijek je to proglašavano takozvanom društvenom
imovinom.
Muhamed Đonlagić je 1989.
godine, kao veliki protivnik komunističke Jugoslavije, bio u lokalnom osnivačkom odboru muslimanske Stranke demokratske akcije-partijekoja jeobećalasvojimbiračima vratiti imovinu koju su im
komunistioteli. Ironijaje da Muhamed od dolaska svoje partije na
vlast, 25 godina dakle, vodi pravnu
bitku protiv te iste vlasti kako bi vratio svoju imovinu. “Pa, to opet raDANI 13. 3. 2015.

de komunisti koji su promijenili
dres i koji su otjerali nas, partijske
prvoborce”, kaže Muhamed.
“Oni ne žele donositi i provoditi
zakoneorestituciji,jerbimnogiod
njihdoživjelideložaciju.Menisutik
ispred kuće, gotovo u dvorištu, napravili kuću - i to na zemlji koju je
mojdjedIbrahimbegpoklonioAustro-Ugarskoj kako bi se izgradila
željezničkastanica.Onisutustanicu zazidali, mada se radi o historijskoj znamenitosti pod zaštitom
države. Tu sam ih dobio na Ustavnom sudu BiH, ali jedva”, priča
Đonlagić.
O opstrukcijama bi se, kaže,
“mogao napisati roman!”

Kada sve to
vratim, ja ne
želim da uživam
u posjedovanju.
Ja to definitivno
ne želim. Želim
pravdu! Da se
službeno
proglasi! Na
sudu! Tek tada
ću biti bogat

Načelniku Ustavni
sud bespredmetan
“BivšinačelnikTešnjaFuadŠišić
(SDA) poručio mi je da - dok je on
politički živ - neće dozvoliti da ostvarim pravdu. Njegov stranački
nasljedniknamjestugradonačelnika Suad Huskić, ‘proslavio’ se izjavom da je ‘odluka Ustavnog suda
BiH bespredmetna’.Izjavio - i ostao
živ!Sadaihtužimdamivratejedan
drugi objekat u centru Jelaha. Taj
objekatjebio‘društvenovlasništvo’,

pa‘državnovlasništvo’,aondajeprošle godine Općinsko vijeće Tešanj
donijelo odluku da samo sebi prepiše taj objekat, odnosno zemlju.
Dobrostečuli:OpćinaTešanjSAMA
SEBI PRENOSI prava na nekretninamaitonaštetumnogihprivatnih
i pravnih lica. E, neće moći! Platiću
advokate onima koji nemaju, kako
bi i oni ostvarili svoja prava”, priča
Muhamed Đonlagić.
Njegova upornost i borba imale
susvojucijenu-prošlegodinejebrutalno pretučen ispred svoje kuće u
Jelahu,itopredočevicimaiupobijela dana. Nije imao vremena da u
samoodbraniizvučesvojmagnum.
Napadači su poznati, ali tužilac je
prvobitno obustavio istragu. No,
Muhamed ne bi bio Muhamed, da
ne ide dalje. Angažirao je najboljeg
advokata,i,konačno,glavnikantonalni tužilac je otvorio istragu.
“Svako vrijeme ima svog Don
Kihota”. Koliko god se otimao, Muhamed je ipak Don Kihot. Don
Kihot od Jelaha.
P.S. Posljednja vijest: U Tešnju bi
se, pored ovog dokumentarnog
filma, mogao snimati i igrani “Gori vatra (drugi dio)”. No, radnja
ove dramske komedije sada neće
biti zasnovana na fikciji, već će
sličnost sa stvarnim događajima i
likovima biti - namjerna. Ali, u
ovom igranom filmu, građani Tešnja ovaj put ne dočekuju Bila Klintona(kaouprvomdijelu),većsužiteljizauzetipripremamaokoposjete visoke povjerenice Evropske
unije za proširenje.
Aktualan je, dakle, ulazak Bosne
i Hercegovine u EU, a u pregovorima je zapelo u poglavlju “Pravosuđe i lokalna uprava”, odnosno “Restitucija”. Visoki gost iz Evrope, naime, silno želi da vidi egzotična lica načelnika Općine, predsjednika Suda, Srbina, i, naravno, šefa lokalne muslimanske partije (SDA).
PredstavnicaEU,dakle,ličnoželida
posjeti taj gradić u kojem godinama ne žele izvršiti povrat oduzete
imovine, tj. odbijaju provesti presudu Ustavnog suda BiH.
U Evropi su, doduše, čuli za slučaj Sejdić - Finci, ali nijedan prevodilacnijemogaobitidovoljnoubjedljiv da im objasni da u Bosni postojiigradićkojiseodmetnuoizpravnog sistema. Visoka povjerenica
EUimazadatakdateljudeslika,kakobiseprovjerilodaliizgledajukao
ostatak civiliziranog svijeta.
Iznad Tešnja zora još uvijek ne
sviće...
(Tekst je rađen u saradnji sa
Omega produkcijom)




1.pdf.pdf - page 1/3
1.pdf.pdf - page 2/3
1.pdf.pdf - page 3/3

Related documents


1 pdf
istinaoistini
mjerenje u elektrotehnici 4 izdanje vojislav begook
test evaluacija rizika ca dojkepdf
razotkrivanjececeraznatovic
4 4 12 3


Related keywords