Kozicki glasnik 10 (PDF)

IGS-ENIJA. PI,A]VTAK PON,OV@

GRADoNA.i,prwtc-A._s,ta_Ttf
m@€mCIo riAPA
TBFTAFI9RS9E

reeA\zamFn4A
MANE)Atr{I str. 5

roa\uA
Ne\E!'FNI-Ea QANA
ql@rercg
str.

1

5

Kftm{E

qetr

qsew

NAtmMEFEiles
ryagN str. 27 - 2e

*ffii\

g+

ry-83.r9

ryrcDi\ lQffiqBg
ffifEIAWBtrE*
t@.e,

str.

35'34

.tE:-

noIMG
tf-{i"3!/r',,?//z

Koziiki glasnik

SADRZAJ:

Rijed urednika
4

Zahvala gradonaaelnice:
Program rada gradskog poglavarstva
u slijedeCem mandatu
lz povjesti Kozica
Sumica Hrastik - buduae izletiSte
eetiri nove kuCe u Kozicama
Novi obrtnik u Kozicama
Manuelovo kritenje
Nesavjesni postupci pojedinaca

str-

Predizborni skup HDZ-a u Kozicama
Upoznajmo nove Kozieane

str. 13
str. 14

Skola Skola
Rodeni, umrli, destitka

str 1516
str 17

Koziiki mladenci
lzlo:ba "Nekada isada"

stt- 17
str. 18
stt 19
str. 20

Krizma u:upi N. Bukovica
Prva priaest u N. Bukovici
Veleaasni Stanek posjetio N. Bukovic
Otvorena izloZba "slovaci u ttrvatsfoj:

Postovani ditatelji
Koziikog glasnika,

str. 5

st

7-8

str-

9

I

sta 'l
str. 1'l
str. 12

st. ,2

str.21
str 23

slr.24
Japan za europliane vrlo teiko shvatliiv slr.25-26
Knjiga je najprimjereniji poklon
stt.27-28
DVD za primjer

Likovna Kolonija

str. 29

Slatinski vodornstalateri drugi u drzav

str 30

Dani odjeCe 2005.

str. 30

Xl Slatinska smotra folklora
Odrzan seminar za frizere
AktualnostiTZGS

str. 31

Hotel Ferber iz
"Sjecanja Mirka Prevendara"
Kako je nestala :idovska Sinagoga
Slatina od prvog spomena 1297. do
kraja osmanske vladavine 1684. g.
Slatina sa starih razglednica
Trenutak poezije - Denis Ostrosii

lstinita priaa
Sport
r|umor

str. 31

stt.32

ovaj 10. brojje za nas
malijubilej. lza nas su
aetiri godine izla:enja
500 stranica napF
sanog teksta. Trebalo
je na poaetku imati
puno hrabrosti i volJe
da bi se ova ideja o
pokretanju Kozidkog
glasnika ostvarila.
Bez ijedne kune na raaunu krenuli smo u ovu
realizaciju. Svojim sadrzajem otkrili smo vam
pojedine talente, pjesnike, slikare, tekstopisce
pri6a, sportase. buduce glazbenike. uzgajivaae
malih Zivotinja, razne udruge koje su svojim dobrotvornim radom pndonijele boljitku ovoj nasoj
zajednici. Najvise paznje posvetili smo obianim
velikim malim ljudima, koji se do sada nisu nigdje spominjali, a napravilisu dobra djela. Veliki
trud ulozili smo u povijesno istrazivanje sela
Kozrca. a povijesnu gradu grada Slatine nastojimo vam Sto vise pribliziti i upoznati s njom.
Svega ovoga ne bi bilo da nismo imali razumijevanja u Gradskom poglavarstvu, koje nas
je potpomagalo u flnanciranju svih 10 broieva.
Zahvaijujemo i Poglavarstvu Nove Bukovice,
te tvrtkama koje su nas sponzorirale.
Svojim suradnicima, takoder, zahvaljuJem na pomoci koju su mi pruzali cijelo ovo vrijeme.

i

Urednik: lvan Novakovi6
str. 33

str 34
str 35-36
str. 37

str 39
str. 4041
str. 42

str 42

OVAJ BROJ JE TISKAN U
lOOO PRIMJERAKA

Suradnici:

Tomljenovii
Vincek
Bala6

Mile
Sanja
Rajka
Dragica Suvak

Mato Dunkovic
Vesna Bidani6
Olgica Sluzek

Lektor: Zorica Varga, nastavnik hr jezika
Grafidka priprema: Web design "TURE"
Tisak: "AKRlBlJA" Milanovac
lzdavad: Udruga "Koziaki glasnik"
Urednistvo: Trg sv. Josipa 1 Slatina
Telefon: 033 / 551 910

Kozitki glasnik

ZAHVALA
DrcAi sugrodloni,

u ime Grodskog Poglovorstvo
i svoje osobno, iskreno zohvoljujem
no ponovo iskozonom PovJerenJu
to Posljedico
vjlrujem do

je
i
ostvorenih rezultato rddo u
Droteklom ietverogodiiljem
mondatu koolicijske grcdske vlosti.

Svjesno som do funkciio
delnog dovjeko no3ego grodo so
sobom donosi mnogobroJne obveze I
odqovornosti, oli som se s niimo uz
voi.r pomoi i podrlku spremno nositi
i dolje.
Vo! qlos me potide dc u predstoje6em rozdoblju ulolimo

joi vile trudo' noporo'
rodo i zninjo te do putevimo, koie'smo tokom proSlog mondoto utrli' osiguromo
kvolitetniji :ivot zc sve grodone.

pribliiili nolem zojedniikom Ciliu, ostvorimo 9o zojedno:
"Uiinimo Slotinu grodom sretnih i zcdovoljnih ljudi!"
Sodo. kodq smo se

6RADONA.ELNICA
mr.Ph. Kseniio Plontsk

Zrvoropls
mr. Ph. Ksenijo Plonfok
Rodeno som 1950. godina u Slotini, gdie som zovrSilo osnovnu lkolu i 6imnoziju'

1974. godine diplomirola som no Formoceutsko-biokemijskom fokultetu u Zagrebu i
odmoh-s" ropoililo no miestu mogistre formocije u 6rodskoj ljekorni Slotino, gdje
som od 1988. do 1994. godine obnoiolo funkciju direktoro.
1994. godine otvorilo som vlostitu liekdrnu kojo donos broji jedonaest
zoposlenih.
Od 1989. godine

do 1994. godine bilo som predsiednico Udruienjo iovnih Ljekarni
Hrvotske,-o od 1998. do- ?OQZ. godine potpredsjednico Ljekornidke komore u
HrvGtskoj.
Udestvovolo som u rodu mnogih humoniforno - zdrovstvenih udrugo, o od 2000'
do ?O02. godine vodilo sam Lions Club Slotino kao prvo predsjednico.
Od lipnjo ?OO!. godine obnoiom duZnost grodonoielnice grcdo Slotine loo
volonter, o od' lipnjo 20b5. godine ponovno mi je povjereno ielno funkcijo u noiem
9rGOU.

Udqno som i moiko

troie diece.
mr.Ph. Ksenijo Plontok

Koziiki glasnik

Cijenjeni sugradanin
pred koalicijskom gradskom vlasti jo6 je jedno mandatno razdoblje u koje krecemo s puno elana,
optimizma, Zelje i volje da u naiem gradu stvorimo pozitivno ozradje da vlastitim snagama uz
pomoe drugih institucija stvari mijenjamo na bolje.
Kao ido sada, u sltede6em mandatnom razdoblju nastojatcemo iskoristitidobre prilike imoguCnosti
kako bi ostvarili iznimno vazne projekte iprograme u cilju razvoja Grada iprigradskih naselja.
U tu svrhu nominacijom zahtjevnih i kvalitetnih projekata nastojat cemo osigu rati daljnje pove6anje
proraeuna kako bi dovriili investicije zapoiete u proslom mandatu te uspjeino realizirali nove.
Svjesna ainjenice da je aovjek najsretnti kada svojim radom moze osigurati sebi i svojoj obitelji
dostojan :ivot poticat 6emo ulaganja u poljoprivredu iproizvodnju vezanu uz nase prirodne
resurse.
U narednom razdoblju udinit 6emo sve kako
bismo nastavili izgradnju komunalno-infrastrukturnih objekata, nogostupa, javne rasvjete, parkiralista, uredenje prometnica, a
oaekujemo zavrsetak Sest vrlo znaiajnih investicija i to: izgradnju akumulacUe Javorice,
sanaciju i izgradnju deponije odlagaiista otpada, dovrsenje Poduzetnidke zone, ureflenje
tinice, uredenje zgrade Starog kotara te
izgradnju sustava odvodnje.
Jedan u nizu projekata, kojega 6emo u ovom
mandatu nastojati realizirati je i izgradnja gradske sportske dvorane i slrukovne Skole u prostorima bivSe vojarne.
U ovom mandatu nastavit cemo takoaler i sa projektima edukacije dlanova Vijeca mjesnih odbora,
a kako bismo im stvorili uvjete za kontinuirani rad uredit cemo mjesne domove u prigradskim
naseljima. Da bi postigli sto ravnomjerniji razvoj nasega grada, u prigradskim naseljima 6emo
poboljaati komunalnu infrastrukturu bazirajuii se prvenstveno na osiguravanju kvalitetne pitke
vode, izgradnju javne rasvjete te asfaltiranje ulica, a u dogledno vrieme nastojat eemo nogostupima spojiti prigradska naselja sa Slatinom.
Radi spredavanja, ublazavanja i otklanjanja uzroka istanja socijalne ugrozenosti, nastojat eemo
pomoci socijalno ugrozenim, nemoenim idrugim osobama u sludajevima kada one same ili uz
pomo6 6lanova obitelji ne mogu zadovoljiti svoje osnovne Zivotne potrebe zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti.
Vodeni novim nadinima razmisljanja s jasnom vizijom potrebnog kvalitetnog, struinog kadra nastavit 6emo sa programima modernizacije i strudnog usavrsavanja djelatnika gradske uprave kako
bismo se kvalitetnim programima pribli:ili standardima Europske unije.
Za daljnje unapredenje rada Gradskog poglavarstva iGradske uprave nastojat 6emo poboljsati
upravljadku iorganizaciisku sposobnost boljom podjelom nadleznosti, udinkovitijom realizacijom
programa te uvodenlem sustava kontrole kvalitete rada.
Gradsko poglavarstvo u predstojeiem mandatu osobito 6e pridonositi razvoju civilnoga drustva
kroz suradnju udruga i mjesnih odbora sa upravom grada te ve6im uiesdem gradana u odludivanju,
a naroaito vodeei brigu da u realizactu svojih programa ukljudi misljenje isavjete mladih, sto 6e,
ja vjerujem, zazivjeti kroz rad Vie6a mladih.

Dragi moji sugraatani,
svojim ste miglasom pokazalida cijenite rezultate rada te davjerujete da 6emo se idalje nesebidno
zalagatiza boljitak naSega grada.
S vama kao ido sadaJaSa gradonaaelnica,
mr.Dh. Kseniia Plantak.
c

Kozitki glasnik

INSTRUMENT KAZNE ZA MREZU OBESPRAVLJENIH
Siromastuo znadi bespomocnost' a aovjek ie oduvi.iek mrzio

bespomoenost i borio se protiv nje. Stoga se.ie nadati da ce svi koji su odgovorniza (ljudskiji Zivob i siromastuo drugih voditi raduna o hitnoj potrebi
duhovnih iekonomskih promjena u hrvatskom druitvu.
Zivimo u kompleksnim strukturama hrvatskog drustva' zatvorenic'
paukovoj
smo drustvene regulacije izakonskih odredaba, kao da smo u
mrezi. Medu ljuoima vlada velika nesigurnost i siromaitvo - materijalno i
duhovno, u kojemu se mnogi osieeaju sasvim sami, nemocni, pometenl,
nalaze se u sukobu sa samim sobom idrustvom Traze se razloziza nadu'
rzlaz spasa.

mr

sc

MaIo

Dunkovi'

siromastvoje neugodna pojava koja iskrivlju.ie svilet iodrzava bespomodnost
pogleda na siromaSnog dovjeka
i strahove. Uostalom, Sto je <tajnovitije) pd siromastva Zivota, od
je
prestrasan da bi ga se
naprosto
siromaha
koji je zanemario duh svoje duse. Stvaran sviiet
priznalo: ljudi se izolariiu u svojoj mentalnoj itjelesnoj ukupnosti.

Integralno oiovieienie
Doiivljaju fiziake boli prikljuai se idusevna, odnosno duhovna napustenost, ito govori o
gorak' sa strasocijalnoj smrti. Siromasan dovjek uviek je nesretan' bespomocan' tijeskoban,
prepreka'
bez stresova bolesti
hom zagiedan u nistavilo. Svaka osoba Zeli Zivot bez teskoda i
i nedosiatka novca, zivot u kojem bi svaka neprilika ili prepreka bila uklonjena Zeli Zivot i ima
pravo na nj u dostojanstvu. Siromastvo zbog kojeg su se ljudi kroz povijest sukobljavali, danas
je loi aktuitnile zbog sukoba interesa i aspiracije bogatih da budu jo5 bogatiji. Siromaatvo znadi
tespomoenosi. a dovjek ie oduvijek mzio bespomo6nost i borio se protiv nje Osjedai potpunog
siromaatva iivota prete:ak je za svakog iovjeka da bi ga mogao lako podnositi.
Zapreke napretku i razvoju hrvatskoga drustva koje povecavaju njegovo siromastvo nisu
samo ekonomske nego iduhovne prirode. Ekonomija iborba za profitom te materijalnim bogatstvom u Hrvatskoj postale su gotovo same sebi svrhom, umjesto da njihov krajnji cilj bude integralno odovjedenje - bogatstvo materijalnog i duhovnog :ivota.
Zbog siromaitva tivota njegovih pripadnika, u Hrvatskom drustvu vodise bitka za identitet,
sigurnost, iemokratske vrijednosti. pravednost, slobodu' istinu, vjeru i nadu, Sto je iza hrvatsku
vlist odredeni problem jer.,e u hrvatskom druitvu stvorena <slika siromastua Zivota) koja postoji

-

samo u materijalnom

obliku

Apsurdan fenonen
Medutim, u hrvatskoj zivotnoj zbilji i stvarnosti zivota ljudi ocrtavaju se jasni oblici i duhovnoga siromastva. Trajno ostaje pitanje 5to je sa siromainim ljudima o dijem realitetu nista ne
znamo. Siromastuo je samo po sebi priliano apsurdan i nerazumljiv fenomen. Ono je instrument
kazne, koji po nekim odlikama pripada podruiju duhovne imaterijalne sfere zalivola sa svim radostima i ralostima od kojih se obidno sastoji doviekov iivot Ono ima mnogo dimenzija' premda
u stvarnosti tvorijednu mealusobnu povezanu mrezu obespravl.ienih.
Pitanje siromastva u hrvatskom drustvu ve6 neko vrijeme budi duhove. Ta velika rasprava
mogla bi biti prilika hrvalskom drustvu da oslobodi nove snage koje otvaraju vrata dugoro6nim
promlenama.
SiromaStvo nas danas stavlja na kusnju: po demu iesmo ili nismo, samu naiu volju' nasu
osjecajnost i nas svjetonazot Stoga se je nadati da 6e svi koji su, u ovoj ili onoj mjeri odgovorna
za (ljudskiji Zivob isiromastvo drugih, bilo da su nadahnuti vjerom ili ne, voditi raduna o hitnoj
potrebi promjena, iduhovnih iekonomskih, u hrvatskom druStvu.
Autor je magistar druStvenih znanosti
iz Osijeka: Mato Dunkovic

Kozicli glasnik

IZ POVIJESTI K:OZIC.A
Nepodobni omladinci
Zapisnik sa sastanka SO

Kozica

odr:an:3.6.1970. god.

Dnevni red:
1. Diskusija o

proiloj radnoj akciji

2. Popisivanje dlanova omladine
3. Razno
Predsjednik <dramske sekciie) Perica Medved zatrazioje rijea iostro prodiskutirao o slaboj
aktivnosti omladine. (U naSoj omladini nema humanosti, nema dvrste volje' nema mladenadkog
duha. Svi se obaziru na one iznimke koji ne Zele pomoci dok se nitko ne ugleda na aktivne
alanove.>
Na prosloj radnoj akciii bilo je i takvih elanova koji su prisustvovali, ne radom vec neradom,
kako bi zabavljali ostale prisutne, a bilo je dosta njihovih pristalica.
Drug Pericaje neke imenovaokoiisu prisustvovali na ovom sastanku a to su: M.A.. Z L.' F M koji
su na radnoj akciji gotovo izvrgavali ruglu aktivnost pojedinih dlanova.

Mirko Kos, prvi uditeljove skole, rotten u NovojBukovici nakon svrsene
uiiteljske Skole u Zagrebu zapodeoje ovdje sluzbovati kao namjesni uiitelj
dne 1. rujna 191 1 . godine, a polozivsi uiiteliski ispit imenovan je bio godine 1913. pravim uditeljem. Na nesrecu svoju isvojih starih roditelja, koji
su mislili uz njega mirnije prozivjeti svoje starije dane bio je poaetkom rata
i on pozvan pod oruzje te je morao krenuti k svojoj deti, Sisadkoj 87. domobranskoj pukovniji s kojom mu je valjalo najprte zaputiti se na tegotno
bojiste u Srbiju a poslije toga u hladne Karpate, gdje se je usljed napora
dostao teSke, neizljeaive pluine bolesti. Vrativsi se uslijed toga na kratak
Uiilelj: Mitko Kos
boravak ovamo bio je poslan u Karlovac a odanle na lijedenje u c. kr.
Posadnu bolnicu u Sisak, gdje je dne L srpnja 1915. umro i sahranien ovdje na gradanskom
groblju sv. Kirina. Slava mu)

Fotografije starih lKozica te3ko se pronalaze
Fotografije starih ku6a sa slamnatim krovom u Kozicama vrlo je tesko pronaii. Jednu fotografiju pronaili smo kod naseg Koziaana Branka
Novakovica (1927.). Fotografija
snimliena
1934. godine na dan smrti kralja Aleksandra L Na
prodelju kuee postavljen je crni stijeg povodom
dana:alosti. Na fotografti se viditipiana obiteljska
seoska kuaa iz toga vremena. kakve su veainom
bile u nasem selu. Vlasnik fotografte bio je tada
sedmogodiSnji djedarac. na fotografijije sa svoiim
roditeliima.

je

Kt'zicli glasnik

IZ POVIJESTI IrOZIC.A
Frizure koziikih djevoiaka priie pola stolieda
Kakve frizure su nosile kozidke djevojke
prije pedeset godina?

U

sa Nadom Nikoli6

(rod.
Radanovie), sada prabakom, doznao sam da su
tadasnje djevojke, ve6inom, nosile pletenice. Pojedine djevojke nosile bi opuatene plelenace na
lealima iliprsima, dok ih je veeina motala na potiljak
i kopaala Spangicama. Lijepo ispletene pletenice
bile su tada ukras i ponos svake dievojke u selu.

razgovoru

Sliieva: Mara Mancli6. Maica Sabol. Nada Radanovie
Saveta Devi6. (Godina 1956.)

i

Narodna noSnja Kozica
Narodna nosnja je prepoznatljiv element nekog naroda ili kraja. Tradicijska odjeca slatinskih sela nestajala je sa slatinskih ulica i iz svakodnevne upotrebe seoskog slanovniatua sredF
nom 20. stolje6a. Ustupila je mjesto odjeci od tvornjikog plalna, ukrasenoj tvornidkom dipkom
ili svilenim vrpcama. Pojedini preostali predmeti seljaakog odijela od domaeeg platna zavrsili su
vremenom na dnu starih ormara ili, ponekad, najos neprikladnijim i neprimjerenijim mjestima. Zamela ih je prasina, potisnula iz sjecanja Zelja za novitetima u odijevanju i bojazan da je auvanje ili
nosenje takve odjece (znak staromodnosti, zaostalosti i siromastua>. Danas znamo da je u svaki
predmet tkanjem uneseno znanje naslUedeno od davnine, da je svaki taj predmet po tome znanju
naSa veza sa nasim precima, ida smo imi sami bogatiji po raznolikosti niti koje smo naslijedili.
zbog svega toga seljaiku odjecu nastojimo rekonstruirati, zahvalni onima koji su pojedine predmele saiuvali na dnu svojih ormara.
Ti novopronadeni predmeli zajedno sa rijetkim
fotografijama koji prikazuju kompletnu noiniu i, aesto,
parcijalnim sje6anjima sudionika, osnovni su na6in rada i
metode etnografije.
HroT. uragtca SuvaK

Slipva: Pavka Bala', Bosilika Slieptevie, Fei Rasperger,
Ankica Volenik i Ljuba Vejit. (Godina 1943 )

Koziiki glasnik

Manca iAndnia Ktpaeit (Godina 1943.)

Brvnoro

- sjeionje no store Kozice

Jedini saduvani primjerak
stare drvene kuae (brvnare) u
Kozicama, nalazise u samom
selu, na imanju Vukosave
Devi6. Kuca je stara oko
120-130 godina. Mada ie za
dana6nje prilike vrlo malena,
(7 x 4 mr, u njoj su Zivjele i
generacie. Drvena
po
kuea sastoji se od jedne
velike sobe jedne manje
ostave. U podetku ku6aje bila
prekrivena razenom slamom,
a 1970. godine slamnati krov
skinut postavljene su
salonit plode. Baka Vukosava
kaze da ljeti u njoj prebiva i
ugodno se osje6a. - Ja sam
se u njoj rodila i ve6inu Zivota ovdje provela - naglasila je baka Vukosava. Brvnara je jos uvijek
u dobrome stanju, trebalo bije saiuvati, jer nam govori o proslom vremenu i nadinu stanovanja
nasih starih Koziaana. U kozidkim brdima postoji, takoale( nekoliko vrsta takvih drvenih objekata.
Ve6ina njih, manjih, sluze kao pivnice, a svega iedna, ve6a, sluzila je za stanovanje.

tri

i

je

Srrt ricr Hrastik
iz

i

- b.tJ.tde izled5te

Djelantici

Sumari.ie
Slatine preuzeli su svu

brigu oko- odrzavanja
iumice i izletista Hrastik u
Kozicama. Krajem travnja i
poeetkom svibnja izvrseno
je tarupiranje koji daje ljepsi

izgled Hrastiku.

u

je

Takoder,

postavljanje .ios
nekoliko klupa, natkrivanje
prostora za pedenje odojaka
i janjaca, te izgradnja nekih
sportskih terena. Kao prvo,
planu

bilo bi izgradeno manje
nogometno igraliste,

na

mjestu gdje je nekada bilo.
Moramo napomenuti da je
poslie ll. Svjetskog rata u Hrasliku postojalo iodbojkasko igraliste. TadaSnji kozidki mladiei 6esto
su imali odbojkaske susrete s ondaSnjom milicuom i vojskom, koja je dolazila ovdje na rekreaciju.
Hrastikje idealno mjesto za izlete, u predgradu je grada Slatine, pa ljubiteljima prirode omogucuie
laganu Setnju od Hrastika. Za one koji vole duze Setnie, nedaleko od Hrastika su kozidki vinogradi
s kojih se pruza lijepi pogled na koziaka brda iokolnu sumu. Vecinu organizacijskih poslova oko
uredenja Hrastika preuzeo je kozidki lugar Jozo zrinsdek.

Koziaki glasnik