Kozicki glasnik 2 (PDF)

lv

Cestitka sraoonacetnlce
PoStovani sugradani. dragi Kozidanil

Danibo2iinih blagdana simboliziraju najvciu ljudsku dobrotu i ljubar', a ulazak u
norugodinu novu nadu i lijepeZelje. Ljepota, radost. obitclj ska toplina. mir inajljepSe
Telje ozaijeje koje nas o BoZiiu uvijek oknrTuje. Zato bi ovi dani za sve ljude fiebali
bid dani \ eselja i blagostanja.
Zamnogc. naialost. nisu.

l,'tcikim ivrlo siromainim r rernenima u kojima danas Tivc nnogi ljudi najpotrebnija
je rjera inacla da smo sposobni u sebi pronaci snagu u borbi za miran Zivot u cijelom
s\ijetu i pre\lada\'ante teikoie u koiima Zivil]lo. Zadaiaje gradske vlasti polDoai u
rjesalanju ti\ omih problcma s\ ojjh sugadana. Za to treba puno rada, ustrajnosti i
nesebiinog zalagan] a.
U godini kojaje na izmaku iskeno smo sc trudiliu prc\ladavanju reSkoaa s kojima smo vei dugo suodcni i
od kojihje nezaposlenost naj\,eaa ne\oUa Sto nas pritiSic. Mali. mozda siiusni pozitivni komci su uain-jeni aliJoi
puno godina zajednidkog rada. solidamosti i odeolomosd suprcdnanra.
Uz borbu za opstanak svakog radnog mlesta i on aranje nor oe zarsta snro sc najviSc trudili. Prve rezuliate
odekujemou idu6oj godini. UiinitiSto \ iSe na uredenju grada iizgadnji inftasmrkture za nasje bilajednako vaina
zaclaia.I tu supni rezultati vidljivi. Za sve tahc poslo\cpunoje adDlinistraliYnih teskoca, ledos[aje novca, no
veliko raz.umi.jevanje j konkremu pomo6 smo !c6 dobiliod naic \'ladc i Zupanije.
Sa sigumoicumogu obciati daicmo u2001- rijesiti obeiane seoskc komunalnc probJemc u Kozicana nakoje nas
vci l\4Jesn! odbor r gradanr \ (( dueo uf n./ora\ riu.
Raduje nas da mnogi sugradani iskazuju spremnost i volju s\ ojim znanjem. sposobnoiiu i isLusn,om doprinijeti
projektima kojiie zaposliti ljudc i osiguratiim pristojnu egzistenciju. Svima im iskrcno zahvaljujcm. Posebno bih
icljcla uputiti pomku naiim mladim sugradanima: Pridru2ite nam se i pomognite svoj im cntuzij azmom. sposobnoslirna
i energijonGrad Slalinugradid po mjen svakog

io\jcka nazadovoljstvo svijunas.

SVTM GRADAI1,ITA KOZICA L' ],IIE POGL.AIARSTIA I OSOBNO ZELIV
BLAGOSLOVLJEN BOZIC. ZDR4I'L]E,II I L'SPJL'HO,II ]SPUNJENU 2003, GODINU!

Cradonaielnica Slatine

el,pnWfry#W"L
GRADSKO VIJECE

I GRADSKO

POGLAVARSTVO GRADA
SLATINE

Zele svim gradanima

SRETAN BOZIC, SRETNU

I

USPJESNU 2003. GODINU.

I drugi broj

<Kozii kog

glasnikal ponor.o se nalazi

SADRZAJ:
estitka gradonadelrrice

prcd r ama. Sadajes por eianim

z

brojem stranica i. nadamo se,
.joi kr alitetniji. Bozii je pred
lratima tako da smo veiinu
tema posvetili tom kiianskoDl

3

blagdanu.

estitke Zupnika
itanje dogradonadelniku
romocij a "Kozidkog
lasnika"
ellgua - Nraro _LJunKovlc
oZiine pjesme
nrinrrp nrino

12

ko1a, Skola

l4l5

ovij est Zupe
roslava Rokova
odeni, vj endani, umrli
posjeti
ozidanke - pijac
ozi(,ani na izloLbi

bljetnica obftnika
ienutak poezije
umoreska
umor - razbribriga
lic vijesti

4
5

6'7
8,9
10
.11

l6
tl
1&19

20

2l
22
z3
.tA

25

w7

ap

I ovaj broj je

besplatan.

zahr a1j uj uii
Gradskom poglar.arstvu koje je
ponovo linancijski pokrovitelj.
Takoder zahlaljujemo Zupanijskom poglavarstvu,
politidkirn strankama grada Slatinc i tr,rlkama koje su
sponzorirale ovaj boZiini broj. Poveiali smo i vciu
nakladu zbog zaintcrcsiranosti nc sano Koziiana vei i
graclana Slatine. a inaiih iseljenika koji su nas molili.
da im obrezno omoguiinro sljedeii broj. Moram
naglasiti za one koji nisu upoznati da tjskanje jednog
prinlclka od 20-25 stranica (Koziakog glasnika) dode
10.00 kuna. Rad strudnih suradnika urednik do sada nije
platio niti jcdnu kunu te im se ovim putcm od srca
zahi aljujem na 1oJ humanosti. Hoie li i sljedeii broj
biti bcsplatan. ovisit ie o dobivcnirn financijskihm
sredsta\ ina. Nemojtc sc izncnaditi ako sljedeii broj
<Koziikog glasnikai) budete platili koju kunu. Vjcrujte
nam. trudit ienro se da do toga ne dode. Ako Zelite
orjekorjciiti pnc roclcndanc vaic djece, godiSnjice
braka ili rjenianja. i objaviti u <Kozidkom glasniku>,
pozorile nas. Izlazak slijcdcicg broja <Kozidkog
eiasnika)) olisit ie o n'raterijalnim sredst\ ima. a mi sc
nadano da ic tobiti za Uskrs.I na kraju bih svim mojinr
Koziianima. a i iitateljima <Kozidkog glasnika,
poZelio zdravljc. srciu. mir i blagostanje za Bo21(, i
tijekom sljedeie kalendanke godine. Odbacimo mrZnju.
svadu. zalist i pohlepu, pruZiuro ruku miraj edni drugima.
Urednik Ivan Novakovii

urednik: Ivan Novakovit
suradnici : Dmgica Suvak, prol)
l?Er ZafKOr lL- pfoL
lektor. Zoica Uarga, nastavnik hrvatskog

jezka

Naslovnica. Kristina

Gtafiika pnprema : CALCO Slatina
Jzdavai : Jvan Novakovit
Fin a n c is k i p okro vi te lj :

Parq uienica iz Kozica

Gradsko poglavarstvo grada Slatine

Pokolon iitaocina
Koziikog glasnika
katoliiki kalenda4 dar
1io vob uko vaikog 2upnika

BLAGOSLOVLJEN VAM

I RADOSTAN BOZIC

!

Svetkovina Isr.rsova rodenja sabire u srcu lsusovih
rjemika i iz Kozica sru onu dragocjenu duhovnu
baitinu koju je dogadaj Isusa Krista tijckom dva
tisuiljcia donio u povijesti dovjeianstva. U njega
su uprte oai aovjeaansna vci dvije tisuie godina i
nebroj ena mnoitr a lj udi u vj eri, nadi i lj ubavi poslala
su njegovim suradnicima itako sudionicima i
norcimanovih dobrih vremcna. Toje snaZarpoticaj
da se i u na3im Kozicama svi kriiani odvaZnije
mcdusobno poYcZu u zauzetijoj suradnji s Isusom
Kristom. teu osobnom, obiteljskom ijavnom Zivotu
odituju ljubav kao naiin Zivota iz koj e nastaju nova
\Tenrena.

Isusovu Duhu ime je ljubav. Neka On po svakom
pojedinom od Vas Koziiana progovori nesebidnoiiu

koja pobjeduje sebidrost, praStanjcm koje
nadvladava nemoi mrirje, zauzetoSiu za pravdu koja
potiskuje nepra\de, solidamoiiu koja donosi pomoc
siroma5nima, razumijevanjem koje ispunja utjehom

oTJloiiene i prognane. radoiiu ko1a raspriule
duhovni mrak i donosi s!aetlost.

Cestitajuii vam Boii6, molim Isusa Krista,
(Svjetlo od svjetla.... koji je radi nas ljudi i radi
nasega spasenja postao dorjekom> da vas obasja i

raZari svojim sjajem, ispuni svojom radoSiu.
ljubavlju i mirom.
Sve vas od srca

pozdrallja

t,13nKo

vaS

Zupnik

)rnurr

ZUPNIKA
ALOTZITE STANEKA

B OZICNA CE S TI TKA

Dragi Zupljani Kozica i svi vjemici Novobukovaike Zupe, i ovom
prigodom destitam vam $etan BoZii i novu 2003. godinu sa
Zeljama daje provedete u miru i veselju.
VaS Zupnik

koji

se

uvijek za vas moli i rado vas se sjeda
Alojzije Stanek

Sro JE s rozrexoM

Dngar Baanaga

MRTVAC

ucolvr z

Poslali smo sluibeni upit u ime <Koziikog glasnikal gospodinu
dogradonaielniku Dnganu Baimagi. Evo ito nam je odgovorio.
Gospodine dogradonaiehiie, ito je sa koziikom mn ainbom ?
Jedan od infrastruknmih razvojnih programa grada Slatine su i
gndnja mrtvainica na diavnim cestana
Piontet svakako pripada mrtvainici u Kozicama za iega je ukupno
potrebno cca 330.000 kuta. Lekaciska i gadevinska dozvola su rijeiene.
Lokalna uprava i samouprava osigurava kroz proraiunska sredstva
zatuaranjejednog dijela financijske konstn*cije u izr.osu od 5A000 kuna.
Zawgetak mftvainice, ako se budu sve aktiunosti planski realizinle, tieba
biti krajem 2003. godine.

MILOSRDNE SESTRE SVETOG KRIZA
DruZbu Milosrdnih Sestara sv. KriZa osnovao je
franjevac - kapucin o. Teodozije Florentini u suradnji s
Majkom Marijom Terezijom Scherer, u Ingenbohlu, u
Svicarskoj, I 856. godinc.
Dru2ba je nikla kao odgovor na teike posljedice
Iiberalizma, kojijc u drugoj polovici XIX. Stoljeiadoveo do
velikc socijalne i moralne bijede naroda. Tom sustavu, koji
jc htio izgraditi novo druStvo bez Boga i moralnih wijednosti,
o. Teodozijeje suprotstavio snagu kiianske ljubavi, te voden
njenim nadelima osnivao Skole i bolnice i pruZao pomoi
siromainim radnicima u tvomicama.
Godine 1868. sestre su doSle u Hrvatsku, u Dakovo,
gdjeje sjediSte njihove Provincije. Danas djelu.ju po cijeloj
HNatskoj i u dijelovima biv5e Jugoslavije, u mnogim
europskim zemljama kao i na drugim kontinentima: Africi,
Indiji i Sjevemoj Americi, te u Taiwanu.
Posvuda mde s djecom i mladima: u wtiiima, u Skolama,
Zupama, razvijajuii u njima osjeiaj za moralne wijednosti,
te njeguju bolesnike i siromahe, koji su kao i nekada desto
napuiteni i odbaeeni. DruZba danas broji oko 5.000 sestara,
i djeluje noiena Zeljom Utemeljitelja da milosrdna BoZja
(:asneseste iz Nove Bukovice, ljubav zahvati ditav svijet, te svi ljudi zaZive svoje izvomo
ilanice druZbe sestara St Kriia
ljudsko dostqanstvo i budu sretni.
Sestre iz Nove Bukovice pripadaju takoder ovoj zajednici. Svoj pastoralni rad uNovoj Bukovici
zapodele su 1960. godine. U svom svakodnevnom Zivotu nastoje ostvarivati program svojih utemeljitelja.
Zelja nam je da se ovoj zajednici i iz ove Zupe pridruZe djevojke, koje ie ovim nadinom Zivota
iz bliZega slijediti Krista Gospodina, ne podijeljena srca i duSe.
Koziiki glasnik

?ROMOCIJA

PROMOCIJA "KOZICKOG
GLASNIKA'' BROJ 1. ODRZANA U
KOZICAMA DANA ll.KOLOVOZA
2002. GODINE
(Dam€ i gosPodol
Dragi moji Kozidani!
gradonadelnice
Grada
Gospodo
Slatine!
Gospodine ZuPnidel
UvaZeni gosti i uzvanici!
Imam izuzetnu iast da vam Pozelim
dobrqdo5licu na promociju Prvog

broja <KOZICKOG GLASNIKA>
autora gospodina lvanaNovakovi6a.
Posebno sam zahvalan autoru sto me
pozvao i ukazao mi dast i zadovolj stvo
da baSja budem jedan od promotora

ovog pryog

<KOZICKOG

GLASNIKA)) . . .Nema sumnje daje gosp. Novakovii sustinski uspio ostvadti neito dega nikada nije bilo
na kozidkoj sceni. Pisuii prvo broj <<KOZICKOG GLASNTKA> (kojega imate pred sobom) on smlsleno
i kronolo5ki reda godinu koz godinu, sve kljuine dogadaje, iz svakodnewog Zivota Kozidana'
je
Na razlidite nadine vrlo iesto s razliditih strana obrazlaZe, kako i zaito ljudi Zive u Kozicama svaki
tekst na svoj nadin zanimljiv, kao i stoje svaki Zivot neponovljiv
s odlidnim osjedajem za atmosferu umjesnom karakterizacijom ljudi i dogadaja u Kozicama autol
spaSava Kozidane od zaborava, ali daje i orijentir u kojem smjeru teba iii dalje. Ljudske egzistencije
jednostavno locira u Kozice u kojima stoje sve uspomene, ditavi Zivoti i njihove sudbine. Novakovi6eve
pride su pride u koj ima nema mrZnje, pride o malim ljudima i nekakvom privatnom Zivotu, o istini'
Novakovi6eva misao putem prvog (KOZICKOG GLASNIKAT, moZe nas, pod sada promatrarum
vidikom ispuniti plemenitim i nenametljivim ponosom sto smo Kozidani- Novakovi6 zasluzuje priznanje
za trud i znatan rezultat. Marom konidara on godinama biljeZi, oblikuje i pise vlastite nahrknice o
povijesnom razdoblju Kozica, Zivotu Koziian4 njihovim dilemama i problemtma.
Novakovi6 je uvjerljivo i dojmljivo, s puno unutamje izrazajnost predodio Kozice i njegove ljude
koji su materijalno i duhovno sudbinski obiljezeni seoskim i radnidkim mentalitetom, sebidnosiu,
ptahoSiu pa i iomalo licemjerjem. Poseban Sa'''' (KOZIaKOM GLASNIKU)) broj l. daju elementi
rcmantike u Kozicama i Zivotnih likova koj i oZivljavaju proslost, i podcrtavajuii pojedine prizore tipidnog
seoskog dovjeka' njegovog zivota i srnrti
tr. Mato Dunkovic

tt

Kozii*i slasnik

IZ PROSLOSTI NOVINSTVA U VIROVITICI
PRIGODOM PROMOCIJE PRVOG BROJA
(KOZICKOG GLASNIKAD
U Virovitici prve novine rzlaze 1899. godine, bio je to
<Virovitidan> glasilo za promicanje narodnih interesa. Njihov
urednik i izdavad bio je Ivan Dobravec Plevnik. O tome je
Plevnik o 3 5-toj obljetnici izlaZenja zapisao...>Bilaje to u ono
doba velika senzacija gdje niti gradovi kao Osijek nisu imali
svoje hwatske novine>>...
U uvodnom ilanku pod naslovom ,,Sto nam je zadaca?>
Plemik je napisao:
...Virovitidan baviti ie se dnevnim pitanjima, poglavito
promicanjem narodnih interesa, nu bez politidkog smjera,
dona5ati ie poudne dlanke obdenitog i narodno gospodarskog
sadriaja, razne prijedloge smjerajuie na napredak i procvat,
koli Virovitice, toli ditave okolice. Pratiti ie dogadaje vanj skog
prof Dubmuka Sabolii
svieta, da bude svakome omoguieno, koji nije u stanju drZati
dner.nih novina, uputiti se u sve, sto se u svijetu dogatla. .. Naglasujemo ponovo, da se ne6emo
baviti politikom, vei iemo nastdati, da nam bude svima pwa i jedina politika: napredak Virovitice
i procvat gospodarskih prilika. Da budemo slofoi, kada se radi za napredak na5. lmade mnogo
sludajeva, gdje je jedino nesloga naiemu nazadku kriva. Z^to kada se radi za op6e dobro,
zaboravimo na osobna i politidka neprijatelj stva. . . ved radimo sloZno, po svojoj najboljoj
uvidarmosti>

...

Od ovog uvodnika proteklo je vi5e od jednog stoljeia. Kada vei s poZutjelih stranica
ditam mnoge dlanke, iini se da su napisani danas i da se neke ljudske navike nisu bitno
promijenile.
Zivimo u vrijeme sve brZeg 5irenja informacija, bilo da su osobne ili poslor,ne prirode.
Elektronidki mediji omoguiili su nam da zavirimo u gotovo svaki kutak Zemlje.
I dok ljudi od pera i tiska brinu 5to ie biti s pisanom rijedi otisnutom u knjige, dasopise,
novine, u malom slavonskom selu Kozicama o 304. obljetnici sela izlaze prve seoske novine
<Kozidki glasniku. Pokretad i glawi <<krivac> Sto su izaSle je Ivan Novakovii.
Kozidke novine zamislioje kao godiSnjakkoji ie pratiti raznolike doga<laje u selu. Ovako
zabilje2eni postaj u trajan izvor in formacij a.
Zato neka i iduii brojevi <Kozidkog glasnika> nastaju u duhu citiranog odlomka uvodnog
dlanka u prvom broju <<Virovitidano>.
Zelim mje5tanima Kozica i autoru <<Kozidkog glasniku da ustraju u pisarju i redovnom
izlalen}o, da zabiljeZite Sto raznolikija zbivanja i nekada5njeg i sadainjeg Zivota u Kozicama.
prof. Dubravka Sabolii
7

Kozi,iki glasnik

RELIGUA, ZNANOST I UWETNOST U MISUI SPASENJA
Stovanje vjere u druitr! u hrvatskim j e odirna najdlrS6e jamstvo stabilnosti
drZave i sigumosti pojedinca. Dakle, slobodno dmitvo, a nadasve civilizirano,
kakvome tei Republika llrvatska, ne moze opstati bez vjere.
Vjekovno iskustvo, uostalom, dokazuje daje vjera uvij ek najjade ukorijenj ena
u srcu naroda pa tako i hwatskoga. Sto su agesori na Republil-u Hrvatsku, u
Domovinskom ratu, temeljitije razarali crkve, to se bolje moze vidjeti, kako
se vjera i moi Crkve pridiZe ijada u duhu hffatskih ljudi.
Bi la bi velika zabluda vjerovati daje vjera prirodni nqrijatelj demokatskog
drustva. Naprotiv, ks6anstvo i katolidanstvo suglasno je duhu demolcatskog
dru5tva kakvo izgraduje i republika llrvatska.
Bog i ostale ljurlsk€ potrebe ostaju isti
Sloboda desta rijed u lj udskom drultvu - proizlazi iz duboke teinj e naseg
srca i uma da Zivimo slobodno- Takve nasje Bog stvorio i potakao na Zivot iskonske slobode.
Uzalud su svi ti bjesomudni napadi na Crkvu, napadi na njene sve6enike, hijerarhiju, ustanove i
dogme. Nikada oni koji napadaju neie krsianst!'u istgnuti njegove temelje.
Glavni cilj kr5ianske vjere je urediti op6e odnose dovjeka s Bogom, te opia medusobna prava i
duinosti ljudi neovisno o obliku druStva. Uzimajudi tako za svoj temelj samu ljudsku narav, kr5dansku
vjeru mogujednako prihvatiti svi ljudi i onaje svuda primjenjiva.
Svi oni <protir.nici katolidanstva...> koji <<u nas vode ideoloski, psiholoski, Fopagandni i stvami
rat protiv Crk-ve' ( yjesn i&, Stajalista, 7. rujna 2002.) skloni su poricati istine kriianske vjere, no takvo
starje ne dolazi iz stanja vjere u nas, nego dolazi iz stanja naiega hrvatskog drustva.
To Stoje Crkva bila, pajo5je i danas, desto zanemarivana, nije, dalJe, posljedica stanja u kojem
su neki ljudi, naZalost, maknuli iz svoje svijesti vjeru, nego je to posljedica toga sto je komunizam
posljednjih pedeset godina u Republici llrvatskoj radikalno preusmjerio hrvatsko druitvo danainjice,
tako da se biblijska perspeldiva svijeta, pa tako i hrvatskog druitva, sada nekima dini nevaZnom.
Medutim, dovoljno nam je znati to daje Bog obznnio svima koji su kadri nauditi, raspraviti i
shvatiti da ie svi odgovarati i dobiti prema onome sto su dinili u ovom tijelu.
NaZalost, postoje ljudi danainjice koji se btme protiv vjere i Boga, jer sluiaju samo ono Sto Zele
duti. Pa ipak i u treiem tisuiljedu Bog i opie ljudske potrebe ostaju isti, odnosno postoji nepromjenjivost
koja proZima sva stolje6a.
Velikaje iluzija da se ljudi danaSnjice u tom pogledu razlikuju od svojih prethodnika. Nesklad s
Bogom i sobom te s bliZnjim, i grijeh, rmosio je, unosi, i unosit 6e pomutnju medu ljude te im uzimati
moguinost da se sami, svojim silama oslobode za Slobodu, zaBoga, za blaZenstvo u Bogu.
Nove moralne norme
I znanost je poput vjere rnnogirna ostala nepristupadna. Mnogi ljudi zapravo i ne razumiju
znanstvena nadela niti ih ona zanimaju. Bez znanosti i stvaraladkih osoba koje samostalno misle i
prosuduju, razvoj hwatskog druStuajednako je tako slabo zamisliv, kao i razvoj pojedinaca.
Zivotna situacija u Republici tlrvatskoj zahtijeva hrabre poteze, radikalne zaokete u ponasanju,
u cijeloj znanosti pa i politidkom konceptu, u srnjeru stavljanja spozraje i pravednosti iznad posjedovanja

moii.
Zadatak je hrvatskih aanstvenika zajedno s ostalim ljudima dobre volje, preusmjeriti nemir
hwatskih ljudi, pobudujuii ih da razrniSljaju kako stvoriti hrvatsko dru5tvo noyih wijednosti, ustanoviti
nove moralne norme prema kojima se odvija Zivot ljudske zajednice.

Koziiki slasnik

6

Osim toga, obveza imje da promiSljaju sudbinu bwatskoga druiwa na humanistidkim i dru5tvenim
nadelima iz kojih se poima svijet, povijest, nacija, dovjek i dru5tvena organizacija.
Suosj ecanj e znanswenika za druitvenu pravdu i dmstuenu duznostje ideal koji objaSnj ava puteve,

istinu i Zivot za sva prava na slobodu, kojaje ovdje tesko u cijelosti sve nabrojiti.
Najveiu ljubav zasluZuju oni znanstvenici i ljudi dobre volje, koji su najvi3e pridonijeli
oplernenjivanju ljudi i ljudskog Zivora.

Interesni sukobi
Znanstvenici su tu za druge ljude s kojima ih povezuje suosjeianje, dobrota, ljepota, jednakost,
istina, poitenje, pravda, j edinstvo, toleruntnost i solidamost za sve ljude.
Ti ideali uvij ek iznova mogu svakog dovjeka, ne samo annstvenika, ispuniti radosnom voljom za
Zivotom, ukljudujuii njegor,r.r sposobnost da snagom svoga duha postane svjestan samoga sebe i da u
vlastitoj odgovomosti slobodno i odgovomo oblikuje sebe i svoju okolinu.
Trajni sukob u pluralistidkom drust!.u na polju najrazliditijih gospodarskih interesa, wijednosti
povjerenja i predodibi o dru3tveno-politidkim uredenjima drZave,jest dinamidna snaga, koji omoguduje
znanstvenicima da daju prij edloge za napredak druStva i da dr2e druitvo otvorenim za nova rjeienja koja
spdedavaju stahrs quo i ukrudenost.
Ti interesni sukobi moraju se izdrZati,jer su prirodna posljedica individualna samoodredivanja u
nemonopol iziranu druSht.
Hrvatsko dmStvo postat iejednoga dana pluralistidko druStvo, oworeno i fleksibilno ukojemie
biti tajno osigurani ljudska sloboda i stvaraladki ljudski Zivot u kome ie dane socijalne mogu6nosti
djelovanja i oblikovanja, znaditi Zivot dostojna dovjeka, kojemu samo osobna odluka savjesti moZe biti
podloga vlastite wijednosne orijentac{e.
U teznji da se nade nit...
Svi ljudi, koji dine mnostvo religiome i svjetonazomo usmjerene skupine, moraju jedni pored
drugih egzistirati u sklopu slobodnog druitva kakvome teZi Republika Hrvatska.
Znanstvenik i ostali ljudi dobre volje moraju biti temeljiti, duboki i poiteni mislioci, upomi u
traZenju i odredivanju svojih stajalista. Njihovi pogledi moraju, zapravo, nositi konzistentnost
humanistidkih i demokratskih nadela iz kojih se poima svijet, povijest, nacija, dovjek i dru5tvena
organizacija. Nije lako maladki osvijetliti epohalm pitanja znnstvene misli i socijalnih projekata u
pe$pektivi nastupajuieg milenija. U teznji da se nade nit koja vodi do objaSnjenja slozene gospodarske,
politidke i posebno kulturolo5ke situacije u kojoj se naSla Republika tlwatska poslije 1989. godine,
moramo angaZirano preispitati temeljne ideoloike, socijalne, politidke i kultumo povijesne odjentacije
Republike Flrvatske u proilosti i sadainj osti.
U misiji spasenja
Nisu nam o tim pitanjima potrebne sofistidke rasprave, pre5uiivanje dinjenica i dokaza, netodno
izlaganje elemenata datih sludajeva, ali i netodna predstavljanja miBljenja znanstvenika ili drugih ljudi
koji otkrivaju nove istine i daju bolji smisao ljudskom Zivotu.
Zato 1e poLellan na'in Zivota hrvatskih gradana takav da oni u Republici Hrvatskoj rnogu razviti
duhorne, moralne i estetske mjere koje donose svakom iovjeku njegov dio sre6e i ljubavi.
<<Ratnidke agresij e, vj ekone mrinje, nepovjerenj e, taitin4 sebidnost, jagma za posj edima i vlaidu
moralu se gu5iti. Znanost, umjetnost i religija mogu najviSe pridonijeti da se stvori novo, humanistidko
ozradje. Religija koja je od dar.nine njegovala moralao duvstvo ojaEat 6e snagu racionalnih videnja
boljeg svijeta. Znanost, umjetnost i religija ujedinjuju se u misiji spasenju.

Obja jeno

!

Mr. Mato Duakovi'.
Vjesniku t3.9.2002.
KoziCki gksnik