Kozicki glasnik 9 (PDF)

SVIM GRADANIMA
GRADA SLATINE
TSKRENE

eesrlrxe

POVODOM DANA
GRADA I BLAGDANA
SV. JOSIPA

QRHqlfA.h{r

Koziiki glasnik

SADRZAJ:

Rijei urednika

Cestitke
Mandat s puno kapitalnih
Krik za ozdravljenje

ulaganja

5, 6
7, R

I

Popis Kozidkih Zupljanja - god. 1940.
lzbor omladinskog predsjednika - god. '1970. _9
Kristiianov orerani odlazak
10
NovogodiSnje zidanje
10
Gdje je moje priznaje
11
'l 'l

Upoznajmo nove Kozidane
Veliki uspjesi kozickih golubara

1

Rodeni, umrli, destitke
Kad Skolska torba postane preteska

13

Zimske radosti

'14

Maskenbal maskenbal
Stare obiaaie treba saduvati

15

BoZi6 bez snijega

16

U posjetu veledasnom Staneku

17

't4

16

Odrzan novobukovaeki Dinkl bal
18
Osnovana Matica Slovaka Milievci
19
Povijest sela slat. podrudja - Sladojevci_ 20

eeliri razreda, sedam daka - Hum

21

lzgradena mrtvadnica u eetekovcu
Slatina kroz povijest
Slatina sa starih razolednica
Veliko remek djelo naseg Slatindanina
Kako sam oostao Slatindanin
National Geografic u slatinskom kraju
Larisa - glazbena nada Slatine
Zlatna kuna za uspjesan rad
Blokirat 6emo promet

2'l
22
23
24
27

28
28
29

30,

31

Reforma stukovnog obrazovanja
Majstorski ispiti nekada i sada

32
33

Droga - opea opasnost
Perut ili prhut

35

Prida iz Zivota
Kratke pride za uskrsne dane
Trenutak poezije

Ovaj broj <Kozidkog
glasnika)) bit6edistribuiran kao i prosli broj
po cijeloj Virovitidkopodravskoj Zupaniji.
Zahvaljujemo svima
onima ko.ii su nam
financijski pomogli.
Svaka vasa pomo6
znadi i vise primjeraka
<Kozidkog glasnika>.
Posebnu zahvalu upu6ujemo gospodinu
Karlu Tamasu, slatinskome odvjetniku, koji nas
financijski donira i pomaze besplatnim pravnim
savjetima.
Svim gradanima grada Slatine iskrene
aestitke povodom Dana grada i blagdana sv.
Josipa. Svim vjernicima sretan Uskrs te da ga
provedu u miru i blagostanju.
Urednik: lvan Novakovi6
Suradnici:

Tomljenovic

Mato Dunkovic
lvana
Lidija Medved
Sanja
Vesna Bidanic
Rajka
Snjezana Zilavi
Mihaela
Franjo Petrid
Antun Krupa
Lektor: Zorica Varga nastavnik hr. jezika
Grafidka priprema: Web design TURE
llsak: GRAFlT.Virovitica
lzdavaa: Udrga "Kozidki glasnik"
Urednistvo: Trg sv Josipa 1 Slatina
Telefon: 033 / 551 910
l\ilile

Novakovii
Vincek
Balac
Feldi
PetarZarkovi6

EESTITAMO DAN GRADA I SRETAN USKRS

38, 39

40
41

Sport

42

HUMOT

42

Kozitki glasnik

USKRSKNA CCSTMXI

eneooruaeetuce
Sretan i blagoslovljen Uskrs svim graalanima
Slatine i prigradskih naseua u ime Gradskog
poglavarstva i svoje osobno.
Gradonadelnica:
mr. ph. Ksenija Plantak

UsKRSNA

eesrrxl

NovoBUKovAexoc 2upulxa

FRANJE NEMETA
Prazan grob lsusov jednako je tako usrecio sve njegove prijatelje. udenike iapostole, zajedno s majkom Martom i
Zenama.
Nije medu mrtvima, uskrsnuo je - to je dakle ta najradosnija vijest, za njih iza sve nas koji 6emo se u njegovo ime krstiti,
koji cemo njemu povjerovati i koji 6emo za njim po6i. Jer, kako
pise apostol, uzalud bi bilo ama bas sve, pa i nasa vjera, da Krist
nije uskrsnuo od mrtvih. I on, pobjednik, kojemu klidemo tako radosno i zanosno s cijelom Crkvom Aleluja, poziva nas, da krenemo u svijet kao njegovi svjedoci. Oni koji ie svjedoditi istinu,
koji 6e biti apostoli pravde imira, koji 6e navjestavati pobjedu
dobra nad zlom i koji 6e u tu tamu svijeta donositi svjetlo, jednom
rijedju, koji ie Zivjeti, svjedoditi iSiriti ljubav No, ne u intervalima
nego svaki dan skrusiti se, sklopiti ruke idiniti dobro. Dokazati i
pokazati da smo Bozja djeca.
Svima aestitam sretan Uskrs!
Vla. Franjo Nemet

USKRSNA CESTITKA
UICCIUXA OPCINE NOVA BUKOVICA
Svim stanovnicima op6ine Nova Bukovica i
vjemicima iupe Uznesenia Blaiene Dievice Marije,
sretan i blagoslovlien uskrs.
Nacelnik op6ine Nova Bukovica
Tomo JambreSi6

Kozidki glasnik

4

Vglikim

trudom i naoorom oswarili
Zelje gratlana

MANDAT S PUNO
KAPITALNIH

UI/.GANJA
Gradonaeehica: mt.Dh. Kseniia Plantak
Svake godine uodi blagdana sv. Josipa iDana grada Slatine gradska vlast daje
javnosti odgovor na pitanje: (Sto smo radili u Na prvo smo mjesto stavili brigu o djeci i njihoproteklih godinu dana ijesmo li time ispunili voj sigurnosti.
prosodekivanja nasih gradana?> Ove godine, pri Dogradnjom djedjeg vrtica osigurali smo
ustanove,
kraju detverogodisnjeg mandata koalicijske tor za kvalitetniji rad ove predSkolske
javne rasvjete na
gradske vlasti, vrijeme je da se osvrnemo na a izgradnjom nogostupa i

prilazu Skolama, povedali smo sigurnost djece.
Povedanju sigurnosti djece, kao isvih gradana
pridonijela je i izgradnja pruzno cestovnih
prijelaza, rekonstrukcija i uredenje prometnica,
izgradnja parkiralista, nogostupa i javne rasvjete. Uretlen je Centar nevladinih organizacija, prostor za radio-postaju, zavrsena je prva
faza rekonstrukcie zgrade Starog kotara, a pri
zavrSetku je izgradnja milijun eura vrijednog
projekta akumulacUe Javorice.
Za dvie izuzelno vazne komunalno-ekoloike
investicije - sustav odvodnje i sanaciju i izgrad-

postignute rezultate rada u protekle 4 godine.

Unatod svim problemima s kojima je
grad bio suoden podetkom mandata nase koalicijske vlasti, prepoznali smo dobre prilike i

-

moguCnosti za ostvarenje gradskih projekata.
Svjesni ainjenice da je proradun grada Slatine
vrlo skroman u odnosu na obveze financiranja
pojedinih djelatnosti i apsolutno nedovoljan za
pokretanje bilo kakvih razvojnih programa, od
prvog dana mandata nastojali smo ga poveeati.
Nominacijom programa i projekata na razne
natjedaje za sredstva sto ih osiguravaju vlada RH imedunarodne institucije ostvarili smo
povecanje proraduna, realizaciju niza kapitalnih
investicija, nekoliko gospodarskih projekata,
razvoj drustuenih djelatnosti i civilnoga druStva.
Slijedom iznijetog, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je slatinski proradun sa 12 milUuna
kuna, koliko je iznosio krajem 2000. godine,
povedan na 28 milijuna kuna 2004. godine.
Svjesni teskih gospodarskih socijalnih prilika, u protekle smo detiri godine raznim
mjerama i pomoiima nastojali smanjiti nezaposlenost i ublaziti njene posljedice te poticati
otvaranje novih radnih mjesta.
Kreditnim linijama i drugim programima osigurali smo otvaranje tristotinjak novih radnih mjesta te smo izgradili Poduzetnidku zonu opremivsi
je potrebnom infrastruklurom.
Zavrsili smo niz znadajnih komunalno
infrastrukturnih objekata i zapodeli gradnju
novrh.

nju deponije odlagalista otpada takoder su
osigurana sredstva i dio je projekta realiziran.
Jedna od zadaca koju smo takotler pos!
avili na podetku mandata bila je i ravnomjerniji
razvoi grcda, odnosno izgradnja komunalne infrastrukture u prigradskim naseljima. U prvom
redu to se odnosilo na osiguravanje kvalitetne
pitke vode, plinofikaciju, izgradnju javne rasvjete, uredenje mjesnih domova, cesta te izgradnju mrtvadnica.
Kao poturda svemu prethodno navedenog
vazno je napomenuti da su kapitalna ulaganja
2000. godine iznosila '1,8 milijuna kuna, a 2004.
godine 12,4 milijuna kuna te je u protekle detiri
godine u kapitalne investicije ulozeno oko 30
milijuna kuna.
VaZno je napomenuti da se grad Slatina
mnogim programima priprema za pristup Europskoj uniji, ajedan od programaje isredivanje
cjelokupne imovine grada i njeno
bolie koriStenie

i

-

naslavak na sljedeaoj suanici

5

Koziaki glasnik

koji provodimo u suradnju s medunarodnom or- Zadaea je gradskih duznosnika pomoci u
ganizacijom (The Urban Institute). Zaiedni6ki rjeaavanju Zivotnih problema svojih sugradana
trud i napor poludio je rezultate te je u 2004. iosigurati kvalitetniji Zivol za sve gradane.
godini imovina grada poveiana za vise od 20
Gradskom vijecu i Poglavarstvu Grada
milijuna kuna.
Slatine bila je to osnovna zadada u protekle
O gradanima smo, osim u segmen- ietiri godine.
Koalicijska je gradska vlast u svome radu
tima poticanja gospodarstva i izgradnji infrapomoi
programe
uz
djelatnika Gradske uprave, gradskih
drustvenih
strukture, brinuli i kroz
djelatnosti, socijalnim, kulturnim, sportskim i poduzeca iinstitucija igradana nastojala sto
drugim programima nastojali smo pomoei soci- vise pribliziti se zajednidkom cilju - gradu sre!
jalno najugrozenijima, te podidi razinu kvalitete nih i zadovoljnih ljudi.
Zivljenja u gradu.
Nadam se da smo time opravdali
Dodjelom objekta bivse vojarne Srednjoj odekivanja nasih sugradana te im se iskreno
Skoli Marka Marulica stvorili smo pretpostavke zahvaljujem na do sada iskazanom povjerenju.
za prosirenje skole, a od prosle godine GlazZa nas grad u predstojeiem razdoblju
bena Skola djeluje kao samostaina obrazovna mozemo jos vise i bolje. Udinimo to zajedno.
institucija. Animiranjem mladih kroz kulturne,
sportske i zabavne sadrzaje te uspostavom suradnje Gradske uprave sa udrugama gradana
GRADONAEELNICA:
imjesnim odborima pridonosimo razvoju civilMr ph. Ksenija Plantak
noga drustva idemokracije te vecem udescu
gradana u odludivanju o razvoju grada.

rffi
reNflRAD
Slatina

KOMRAD d.o.o.
HR-33520 SLATINA, B.Radica 2

rel. 0331551-252

I

551-129

Fax 033/551-941, Ziro-raaun: 24'\2OO9-112OOO17 38
Dezurni tel. 033/561 -l 5 l Dezurni mob. 091 /4551 -2'1 3

Stovani gradani
I u vasim najtezim trenucima pri posljednjem ispraeaju vasih dragih rodaka
Komrad vam stoji na usluzi sa svojom pogrebnom opremom ipogrebnim uslugama.

i

prijatelja,

Uz najniie ciiene pogrebne opreme u Slatini, u Komradu mozete dobiti besplatno
Stampanje osmrtnica, besplatan prijevoz pokojnika unutar nase Zupanije, te besplatno koriStenje
hladnjade za pokojnika.

Uz vec postoje6e najnize cijene pogrebne opreme u Slatini iZupaniji, pogrebnu opremu i
sve usluge mozete platiti na 6 mjeseanih obroka bez kamata ili za gotovinu uz popust od 10%.
Po najnizim cijenama iuz besplatnu dostavu nabavite aranzmane, vijence ibukete od
Zivog i umjetnog cvijeca. I kada vam je najteze, kada ostanete bez nekog vama dragog, dodite
u Komrad, u Ulicu bra6e Radi6a 2, na Trg svetog Josipa i uvierite se u istinitost navoda da se
kvalitetna pogrebna oprema moze nabaviti po daleko najniZim cijenama u cieloj regiji.
NOVO IZ KOMRADA
Da biste izabrali pogrebnu opremu, vijence, bukete, te organizirali sahranu nije viSe
potrebno odlaziti u trgovinu pogrebne opreme. Pozovite Komradovu pogrebnu sluibu na
telefone: 561-'l51 ; 091.4551-208 i 0914551-213, te izbor opreme putem kataloga i dogovor
oko organizaciie sahrane, obavite u VaSoj ku6i iliVaSem stanu.

KOMRAD d.o.o. SLATINA
POJAM ZA NAJNIZE CIJENE I NAJVISI KVALITETI

Koziiki glasnik

KRIK ZA OZDRAVLJENJE NASIH RAZDIJELJENOSTI A
PROTIV MOCI ZLA
Jasnoda j zahtijevanje - ili radije nametanje - jedinstuene i objektivne
hrvatske zbilje orude je (malih> ljudi i njihova zauzimanja da se svijet udini
boljim. Odatle dolazi imperativ: vratite nam nase dostojanstvo, ogranidite
zloporabe, zaustavite nasa ponizenja na koja smo morali pristajati, sprijedite
siromastvo...
mr.sc. Mato Dunkovie

U danasnjem vremenu nuzno se pojavljuje pitanje moze lise stanje graalanskih, obiteljskih
ili gospodarskih odnosa u Republici Hrvatskoj nazvati razdobljem nemoei pojedinaca ivremenom
nasilja i bespravlja.

Spomenute odnose karakterizira besmisao zajednidke patnje zbog siromaStua kao najgoreg oblika nasilja idrugih oblika nasilniswa, nevolja koje pritiseu (male>) ljude u Republici
Hrvatsko.i zbog odsutnosti mira, pravednosti, slobode, istine ivjere, sto mora postati krikom za
ozdravl.ienje nasih razdteljenosti a protiv mo6i zla. Uz dtzavu Hrvatsku, druga globalna politidka
tvorba je (hrvatsko drustvo>, u kojem se takoder odvija politidki Zivot, poduzimaju politidke akcije i
odreduju po.iedinadni kolektivni interesi. DrZava poicira stanovitu ravnotezu izmedu individualne
slobode i skupne kontrole u interesima zajednice. l\4oze li se u <hrvatskom drustvuD izbje6i stanje
nepomirljivih antagonizama jedinki i skupina te mogu li se druStveni odnosi u Hrvatskoj urediti
prema naaelima jednakosti i pomo6i medu ljudima?

Spremnost vodenih da budu vodeni
Pravda je ideja koja se kao i sve ideje mijenja u ovisnosti o promjenama u druStvenom
pa
bicu,
onda i u opioj drustuenoj svijesti. Apsolutna pravda predodredena za sve ljude iza sva
vremena ne moze se ustvrdili. Mi mozemo spoznati samo relativnu pravdu, tj. Onu koju istidu
pojedinci ili skupine u razliditim povijesnim razdobljima.
Ovdje je ponovno u diskusiji cjelokupan problem <vlasti) i (mo6i> s kojim se moramo
suoditi. Vlast je vjerojatnost da ce se neka skupina ljudi pokoriti nekoj zapovijedi ili svima koje
dolaze iz odredenog izvora. Vlast pretpostavlja barem najmanju mjeru dobrovoljnog pokoravanja.
Moi je sposobnost da se vlastitom voljom drugima namece Zeljeno ponasanje. Ona je zapravo
uvjetovana spremnoseu vodenih da budu vodeni.
Mogli bismo zakljuditi da moe podrazumijeva prisilu tj. Vjero.iatnost da ce pojedinac ili skupina uspjeti nametnuti i provesti svoju volju, dak i usprkos otporu drugih, i u tome se ogleda razlika
izmedu vlasti imodi. Drugim rijedima, oni koji se podreduju nekoj vlasti, moraju u tome nalaziti
makar i najmanji vlastiti interes. Da koncentracija mo6i ne bi vodila njezinoj zloporabi, vlast se
dijeli na hi relativno odvojene vlasti: zakonodavnu, izvrsnu i sudsku.
Sveje to doista tako ako je istina da se stanje gradanskih, obiteljskih iliekonomskih odnosa
u Republici Hrvatskoj moze nazvati razdobljem nemo6i pojedinaca ivremenom nasilja ibespravlja. Onda je jasno da je ta istina otvoren prostor u kojemu se svi mogu susresli i da nista ne gubi
svoju vlastitu vrijednost i svoje vlastito dostojanstvo.

Antagonizam privatnih interesa
Ne znamo sto je istina, ali znamo Sto nam je diniti: izgraditi bolje drustuo, sto bi nam trebalo biti zajednidka zadada. Tako nema vise razloga da se spomenuti oblici nasilja, kao okrutan
ipromisljen din zastraSivanja radi stjecanja moei iprevlasti nad drugom osobom, ne preoblikuju
kako bi posluzili kao za oblikovanje bolje hrvatske buduenosti. Da bi zakoni u Hrvatskoj bili djelotvorni kao sredstvo poretka, zakoni moraju zadobiti povjerenje gradanstua, a kako bi ga zadobili,
moraju se mo6i opravdati. Drzava se dakle, shva6a kao neito Sto je iznad antagonizama privatnih
interesa ili kao okvir unutar ko.iega su ti interesi zaslupljeni i pomireni.
nastavak na stedeeoi stranici

Kozitki glasnik

Samotakva intuicija moze oblikovatizakone kojiznade nesto viae od utjelovlienja stranadkog
interesa. Stoga se povladijasna crta izmedu drzave i ostalih drustuenih skupina te izmedu zakona
prve i pravila drugih. Koji se put nudi kao izlaz iz spomenutog siromastua i nasilnistva? Nikako
lista zajamdenih politidkih recepata. Dapa6e, zaokuplja nas ispunjenje odredenih ciljeva: moderna vlasl, temel.iena na suradnji i decentralizaciji; dinamidno gospodarstvo, s podlogom u znanlu
i u osposobljenom pojedincu.
Jasnoda i zahtijevanje ili radije nametanje - jedinstuene i objektivne hrvatske zbilje
naprosto je orude (malihD ljudi i njihova zauzimania da se svijet udini boljim. Odatle dolazi imperativ; vralite nam nase dostojanstuo, ogranidite zloporabe, zaustavite nasa ponizenja na koja
smo morali pristajati, sprteeite siromastvo kao najgori oblik nasilja...
Autorje magistar drustvenih znanosti iz Osijeka.
Clanak objavljen u Vjesniku. 29. sijednja 2005.

-

IZ POVIJESTI KOZICA
1925. god.
(Teksl prenosimo u izvornom obliku)

lz Skolske spomenice Kozice

Dne 8. lipnja 1925. godine proslavljen je u ovoj Skoli dan Crvenog
krsta, kao na dan vendanja Nj.V kralja Aleksandra L i Nj. V. Kralji
ce Marije. Ujedno je Skolskoj mladezi odrzano predavanje o drustvu:
(Crveni krsb i djeca su sa odusevljenjem molila, da se i u ovoj udionici
to drustvo osnuje, sto 6e se prema prilikama i udiniti.
Dne 21- lipnja 1925. zasnovanoje u ovoi udionici drustvo <Pomladak Crvenog krsta). Upisano je 39 dlanova, koji su jednoglasno izabrali slijede6i odbor: Predsjednik: lvo Krumerac lV god., Tajnik: Mirko
Utiteljica : Katica Ma*ovie
Filkovie ll. god., a blagajnik:Ana Krpaaie ud. lV god.
Svi su preuzeli revno svoju duznost. Dne 22. lipnja posjetio je ovu Skolu gospodin Sreski
nadzornik Jefrd Pjevad i inspekticirao ju je od 8 sati, do 10 sati ujutro. Poslije inspekcije odiao
je Skolskoj mladezi maleno predavanje o Narodnom jedinstvu Srba, Hrvata i Slovenaca, Sto je
uspjesno na skolsku mladez djelovalo.
Na Vidov dan dne. 28. lipnja odrzana je u ovoj udionici proslava, koja je podela u 2 sata
poslije podne, na koju su pozvani i odrasli seljani mjesni. Skolska soba je bila okiiena sa zelenjem i vijencima i ukrasena sa narodnim Sarenicama i dilimima, a takoder i peskirima, tako da je
izgledalo, kao da nismo u Skoli, nego u kakvom salonu. Proslava je podela s pjevaniem svih triju
himni, onda je slijedila deklamacija, poslije toga alegorija (ProljeCeD scenski prolog u 1 dinu,
poslije toga jedan trilog a iza toga jos dvije deklamacije. Osobito se narodu dopao jedan Saljivi
igrokaz, kojega su djeca jako dobro odigrala, unatod njihove slabe i brze priprave. Proslava se
zavrsila sa svim trima inog materijala. Tom zgodom je nagradeno 19 djece.
Budu6i da je sa Nikolinskom zabavom uplaceni novac od Crvenog krsta iscrpljen, a drugih
prihoda u ovom selu nema, jer ljudi ne poznadu vrednost Crvenog krsta, to je rad Crvenog krsta
zasad zastao, jer nema prihoda za to.
Dne 25. jula odrzan je u ovoj udionici popis Skolskih sposobnjaka u prisueu Skolskog odbora i tom zgodom je ispisano poradi zadovoljenja Skolske duznosti 24 di)ece, a jedan poradi
tjelesne nesposobnosti, a upisano je 14 djece- S tom zgodom je zavrsena stara akolska godina
sa Zeljom, da u drugoj Skolskoj godini bude sve bolje, nego u ovoj, Sto je prosla.
Uditeljica:
Katica Markovii

Kozidki glasnik

IZ POVIJESTI KOZICA
Popis kozidkih Zupljana
1940. godine
Godine 1940. izvrsen je popis kucnih bro-

jeva sela Kozica, Zupljana rimokatolidke Zupe
Nova Bukovica. U Kozicama je te godine bilo
'171 rimokatolidka obitelj, sto je danas za dvade-

setak manie.

lzbor omladinskog predsjednika godine 1970.
Zapisnik sa sastanka SO
Dnevni red:

-

Kozice - Odrzanog 27.5.1970.

'1.

lzbor novog predsjednika
2. Razno
'I

) BivSi predsjednik lvan Medved odlazi na odsluzenje vojnog
roka. On je najprije izneo kratak sadrzaj rada za vfijeme nlegova
predsjedniStva, a zatim se priSlo izboru novog predsjednika. Vecinu
glasova dobio je Dragutin Kis, jer je on jedan od najzasluznijih omladinaca, a on je ozbiljno prihvatio svoju duznost.
2) Za sada pitanja nije bilo, dok se ne vidi rad novog predsjednika.
BivSi predsjednik je zahvalio na duZnosti i zavrSio sastanak.

Zapisnidar: Katica Krpaaie

Aktivnosti kozidkih vatrogasaca prije 30. godina
Zapisnik ll '1975.
Sa sastanka upravnog inadzornog odbora.
Sastanku prisutni: Zvonko l\.4edved, N.4irko Tibol, Petar
Vurcinger, lvica Kznaria, Luka Zagorac, Stevo Vuksa.
Odsutni sa sastanka: Slavko Funko iAndrUa Jager.
Dnevni red:
1. Sabiranje novca za agregat
2. Dogovor odZavanja Ieaaja za ispitne vatrogasce
3. Odnosenje agregata na popravak
4. Pladanje struje za selsku kucu

Pod prvom todkom dnevnoga reda blagajnik nas je izvijestio sa sadasnjim stanjem blagajne. Ujedno je dogovoreno da se sa nase radu nske knjizice prenese na savez da bi tako dobili
sto prije agregat. Ostatak novca sto bi falio podmirili bi Mirko Tibol i Stevo Vuksa, s tim da im se
novac vrati najkasnije do nove 1976. godine, odnosno prilikom prvoga priliva novca u blagajnu.
Za tedaj su se svi jednoglasno dogovorili da treba Sto prije organizirati. Agregat odnesti na
popravak zaduzio se Branko Boljevdan. $truja za selsku kudu treba da se odma plati.
Zapisniaar: Zvonko l\4edved

Koziiki glasnik