26.06.2009

10 Doga|aji qfubl!26. 6. 2009. Debata o ulozi medija u ratu Te{ko dokazati vezu novinara i zlo~ina Davud MUMINOVI] Novinari su tokom rata postali akteri rata i njihove rije~i nerijetko su bile opasnije od metka, smatra Tan~ica novinarima amnestiraju stvarni ratni zlo~inci. "Bojim se da je vezu izme|u novinarskih uradaka i konkretnih zlo~ina te{ko dokazati. Insistiranjem na su|enju novinarima abolirali bi se stvarni zlo~inci, ratni profiteri i politi~ari. Bojim se da ova pri~a ne bude pucanj u prazno i da sudovi ne budu zloupotrebljavali ovakve slu~ajeve jer Studentima po 400 KM BANJALUKA - Tanja \akovi}, direktor Fondacije "Dr Milan Je li}", uru ~i la je ju ~e jednokratnu nov~anu pomo} za ~etvoro studenata Univerziteta u Ba nja lu ci po 400 KM, ko ji odlaze na studentsku praksu u Aus tri ju, Polj sku, Bel gi ju i Brazil. Pomo} studentima koji odlaze na praksu u inostranstvo Pomo} su dobili studenti Elektrotehni~kog, Tehnolo{kog i Medi cin skog fa kul te ta, ko ji su posredstvom Udru`enja za me|unarodnu razmjenu studenata radi stru~ne prakse (IAESTE) BiH bili visoko rangirani na listi za stipen di ju Fon da ci je "Dr Mi lan Je li}", ali na nju ni su os tva ri li pravo. "Fon da ci ja, uru~ivanjem ove pomo}i studentima koji odlaze na studentsku praksu u inostranstvo, zapo~inje niz aktivnosti podr{ke me|unarodnoj razmjeni studenata", rekla je \akovi}eva nakon sve~anog uru~enja. Jelena Kesi}, student pete godine farmacije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, ko ja ima pro sjek ocje na 9,65 i odla zi na stu den tsku pra ksu u Brazil, izrazila je nadu da }e znanje koje stekne u inostranstvu iskoristiti i primijeniti u RS. (Srna) Od 1. do 6. jula bez registracije vozila BANJALUKA - Zbog prelaska na novi sistem centralnog registra i postupka izdavanja biometrijskih putnih isprava u RS od 1. do 6. jula ne}e raditi lokacije za izdavanje li~nih dokumenata i ne}e se mo}i registrovati motorna vozila, izjavila je Mirna [oja, portparol MUP-a RS. Ona je dodala da }e u tom periodu biti mogu}e preuzimanje ve} izra|enih dokumenata. MUP RS je ranije saop{tio da }e se do utorka 30. juna do 16 ~asova mo}i predavati zahtjevi za izdavanje li~nih karata i voza~kih dozvola, kao i prijave prebivali{ta i boravi{ta, dok se zahtjevi za izdavanje putnih isprava prestaju primati danas od 20 ~asova. Zahtjevi za izdavanje putnih isprava prima}e se od 6. jula na lokacijama za izdavanje li~nih dokumenata (tzv. CIPS lokacije), a po postupku predvi|enom za izdavanje biometrijskih putnih isprava, s tim da }e do kraja godine biti izdavani postoje}i obrasci paso{a, te da nema razloga za zamjenu putnih isprava kojima va`nost nije istekla. (Srna) Mnogi od novinara koji su govorili jezikom mr`nje danas na va`nim mjestima Primarni cilj bezbjednost djece BA NJA LU KA - Bez bje dna zajednica je ona u kojoj bezbjednost djece podrazumi je va omo gu }en pris tup zdra voj hra ni, spre ~a va nje povreda, bezbjednost u saobra }a ju, ade kva tnu zdrav stve nu za {ti tu i za {ti tu od svih oblika nasilja, ocijenila je Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS. Po po vrat ku s Prve re gi onalne konferencije bezbjednih zajednica jugoisto~ne Evrope, koja je zavr{ena u Novom Sadu, Nada Grahovac je po ru ~i la da, pre ma stan dar di ma i prin ci pi ma Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), strate{ki plan ra zvo ja i dje lo va nja sva ke lo kal ne za je dni ce tre ba da bude usmjeren ka stvaranju uslova za bezbjedno odrastanje djece. "Bez bje dno odras ta nje djece u lokalnim zajednicama, pre ma stan dar di ma SZO, moralo bi biti primarni princip ugra|en u strate{ke razvojne planove svake lo kal ne za je dni ce jer bez bje dna za je dni ca je od go vor na za je dni ca i sa mo takva je u najboljem interesu djeteta", naglasila je Grahov~eva. (Srna) }e svaka strana suditi drugima, a ne pripadnicima svog naroda", kazala je Te{anovi}eva. Drago Hedl, kolumnista zagreba~kog "Jutarnjeg lista" i novinar uga{enog splitskog "Ferala", kazao je da postoji dilema da li je mogu}e ratni govor mr`nje sankcionisati ako se zna da je proteklo vi{e od 15 godina. "Mislim da je najve}i propust novinarske profesije {to se nije napravio otklon od onih koji su u~estvovali u ratnom hu{kanju. Na`alost, mnogi od novinara koji su u ratu govorili jezikom mr`nje danas su na va`nim mjestima i smatraju se uglednim gra|anima dru{tva", kazao je Hedl. Sve~ana misa u selu Bri{evo kod Prijedora Obnovljena katoli~ka crkva D. KOVA^EVI] PRIJEDOR - Povodom obnove i posve}enja katoli~ke crkve svetih apostola Petra i Pavla u selu Bri{evo kod Prijedora ju~e je odr`ana sve~ana misa koju je uz lokalno sve{tenstvo slu`io banjalu~ki biskup Franjo Komarica. "Ovu bogomolju sam ne{to prije posljednjeg rata tako|e posvetio i dao na upotrebu vjernicima, ali je ona na`alost poru{ana u ra tu. Sa da vje ru jem da }e ovaj po no vo obnovljeni i posve}eni duhovni sto`er biti mjesto okupljanja vjernika koji }e im dati dovoljno motivacije za povratak i nastavak `ivota u ovom kraju", kazao je biskup Komarica. On se zahvalio svim dobro~initeljima prijedorskog i banjalu~kog kraja, ali i iz Italije i drugih evropskih zemalja koji su pomogli u obnovi i izgradnji katoli~ke crkve u selu Bri{evo. Ko ma ri ca je pod sje tio na stravi~no stradanje 67 Hrvata koji su 25. jula ratne 1992. godine ubijani na svojim ku}nim pragovima i imanjima. Za te zlo ~i ne u ko ji ma je naj mla |a `rtva bio ~etrnaestogodi{nji Ervin Matanovi}, a najstarija osamdesetjednogodi{nji mje{tanin Stipo Dima~ jo{ niko nije odgovarao. Na podru~je `upe Stara Rijeka, kojoj pripada i selo Bri{evo, do danas se vratilo tek desetak hrvatskih povratnika od neka- Misu uz sve{tenstvo slu`io banjalu~ki biskup Franjo Komarica FOTO NN SARAJEVO - Ukoliko postoji osnovana sumnja i dokazi da su novinari svojim tekstovima i rije~ima direktno uticali na ~injenje zlo~ina u ratovima na podru~ju biv{e Jugoslavije, Tu`ila{tvo BiH }e protiv takvih novinara pokrenuti istragu. Kazala je ovo Vesna Tan~ica, tu`ilac Tu`ila{tva BiH, na javnoj debati koja je organizovana u sarajevskom Media centru pod nazivom "Odgovornost medija za ratne zlo~ine". Tan~ica je istakla da je te{ko osuditi novinare jer bi prema Kaznenom zakonu BiH morala biti uspostavljena direktna veza izme|u napisanog teksta ili objavljenog priloga i konkretnog zlo~ina. "Novinari tokom rata nisu bili na visini svog ozbiljnog posla. Postali su akteri rata i njihove rije~i nerijetko su bile opasnije od metka, tako da za svoje rije~i sno se kri vi ~nu od go vor nost. Uko li ko bi postojali dokazi Tu`ila{tvo BiH bi pokrenulo istragu protiv novinara, vlasnika medija ili urednika koji su bili podstreka~i ratnih zlo~ina", kazala je Tan~ica. Pitanje odgovornosti medija u ratu u biv{oj Jugoslaviji aktualiziralo se pokretanjem istrage Specijalnog suda za ratne zlo~ine u Beogradu, koja }e se fokusirati na vezu hu{ka~kog medijskog izvje{tavanja i ratnih zlo~ina po~injenih 1991. i 1992. u Zvorniku i Ov~ari. Nata{a Te{anovi}, urednica banjalu~ke Alternativne televizije, istakla je svoju zabrinutost da se pri~om o su|enjima da{njih vi{e od 1.000 `itelja. Mnogi zbog zlo~ina koji se tokom rata dogodio u ovom kraju ne `ele povratak, poput Ljube Josi} kojoj su u ratu ubijena dvojica bra}e, snaha i ne}ak. "Danas `ivim u ^ikagu i ovdje dolaNa podru~je zim ljeti kako bi se u na{oj crkvi pomolila za du{e mojih nevino stradalih ro|aka. Svaki `upe Stara put kada do|em te{ko mi je i spoznati da se Rijeka do tako ne{to moglo dogoditi nevinom narodu. danas se [esnaest godina ve} `ivim u Americi i ne vratilo tek vjerujem da }u se sa porodicom ponovo vradesetak povratnika titi na podru~je Prijedora", rekla je Josi}eva. Na misnom slavlju u Bri{evu ju~e se okupio veliki broj mje{tana `upe, koji su na sve~anost do{li iz SAD, Hrvatske, Njema~ke i Austrije.