26.06.2009 .pdf

File information


Original filename: 26.06.2009.pdf
Title: untitled

This PDF 1.2 document has been sent on pdf-archive.com on 22/10/2011 at 19:56, from IP address 109.60.x.x. The current document download page has been viewed 892 times.
File size: 877 KB (1 page).
Privacy: public file


Download original PDF file


26.06.2009.pdf (PDF, 877 KB)


Share on social networks



Link to this file download page



Document preview


10

Doga|aji

qfubl!26. 6. 2009.

Debata
o ulozi
medija
u ratu

Te{ko dokazati vezu
novinara i zlo~ina

Davud MUMINOVI]

Novinari
su tokom
rata
postali
akteri
rata i
njihove
rije~i
nerijetko
su bile
opasnije
od
metka,
smatra
Tan~ica

novinarima amnestiraju stvarni ratni zlo~inci.
"Bojim se da je vezu izme|u novinarskih uradaka i konkretnih zlo~ina te{ko
dokazati. Insistiranjem na su|enju novinarima abolirali bi se stvarni zlo~inci, ratni
profiteri i politi~ari. Bojim se da ova pri~a
ne bude pucanj u prazno i da sudovi ne budu zloupotrebljavali ovakve slu~ajeve jer

Studentima po 400 KM
BANJALUKA - Tanja \akovi}, direktor Fondacije "Dr Milan Je li}", uru ~i la je ju ~e
jednokratnu nov~anu pomo} za
~etvoro studenata Univerziteta
u Ba nja lu ci po 400 KM, ko ji
odlaze na studentsku praksu u
Aus tri ju, Polj sku, Bel gi ju i
Brazil.
Pomo} studentima
koji odlaze na praksu u
inostranstvo

Pomo} su dobili studenti Elektrotehni~kog, Tehnolo{kog i Medi cin skog fa kul te ta, ko ji su
posredstvom Udru`enja za me|unarodnu razmjenu studenata radi

stru~ne prakse (IAESTE) BiH bili visoko rangirani na listi za stipen di ju Fon da ci je "Dr Mi lan
Je li}", ali na nju ni su os tva ri li
pravo.
"Fon da ci ja, uru~ivanjem ove
pomo}i studentima koji odlaze na
studentsku praksu u inostranstvo,
zapo~inje niz aktivnosti podr{ke
me|unarodnoj razmjeni studenata", rekla je \akovi}eva nakon
sve~anog uru~enja.
Jelena Kesi}, student pete godine farmacije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci,
ko ja ima pro sjek ocje na 9,65 i
odla zi na stu den tsku pra ksu u
Brazil, izrazila je nadu da }e znanje koje stekne u inostranstvu iskoristiti i primijeniti u RS. (Srna)

Od 1. do 6. jula bez
registracije vozila
BANJALUKA - Zbog prelaska na novi sistem centralnog registra
i postupka izdavanja biometrijskih putnih isprava u RS od 1. do 6.
jula ne}e raditi lokacije za izdavanje li~nih dokumenata i ne}e se
mo}i registrovati motorna vozila, izjavila je Mirna [oja, portparol
MUP-a RS.
Ona je dodala da }e u tom periodu biti mogu}e preuzimanje ve} izra|enih dokumenata.
MUP RS je ranije saop{tio da }e se do utorka 30. juna do 16 ~asova
mo}i predavati zahtjevi za izdavanje li~nih karata i voza~kih dozvola,
kao i prijave prebivali{ta i boravi{ta, dok se zahtjevi za izdavanje putnih isprava prestaju primati danas od 20 ~asova.
Zahtjevi za izdavanje putnih isprava prima}e se od 6. jula na lokacijama za izdavanje li~nih dokumenata (tzv. CIPS lokacije), a po postupku
predvi|enom za izdavanje biometrijskih putnih isprava, s tim da }e do
kraja godine biti izdavani postoje}i obrasci paso{a, te da nema razloga
za zamjenu putnih isprava kojima va`nost nije istekla. (Srna)

Mnogi od novinara
koji su govorili
jezikom mr`nje
danas na va`nim
mjestima

Primarni cilj
bezbjednost
djece
BA NJA LU KA - Bez bje dna zajednica je ona u kojoj
bezbjednost djece podrazumi je va omo gu }en pris tup
zdra voj hra ni, spre ~a va nje
povreda, bezbjednost u saobra }a ju, ade kva tnu zdrav stve nu za {ti tu i za {ti tu od
svih oblika nasilja, ocijenila
je Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS.
Po po vrat ku s Prve re gi onalne konferencije bezbjednih zajednica jugoisto~ne
Evrope, koja je zavr{ena u
Novom Sadu, Nada Grahovac je po ru ~i la da, pre ma
stan dar di ma i prin ci pi ma
Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), strate{ki plan
ra zvo ja i dje lo va nja sva ke
lo kal ne za je dni ce tre ba da
bude usmjeren ka stvaranju
uslova za bezbjedno odrastanje djece.
"Bez bje dno odras ta nje
djece u lokalnim zajednicama, pre ma stan dar di ma
SZO, moralo bi biti primarni princip ugra|en u strate{ke razvojne planove svake
lo kal ne za je dni ce jer bez bje dna za je dni ca je od go vor na za je dni ca i sa mo
takva je u najboljem interesu djeteta", naglasila je Grahov~eva. (Srna)

}e svaka strana suditi drugima, a ne pripadnicima svog naroda", kazala je Te{anovi}eva.
Drago Hedl, kolumnista zagreba~kog "Jutarnjeg lista" i novinar uga{enog splitskog "Ferala", kazao je da postoji
dilema da li je mogu}e ratni govor mr`nje
sankcionisati ako se zna da je proteklo vi{e

od 15 godina.
"Mislim da je najve}i propust novinarske profesije {to se nije napravio otklon od
onih koji su u~estvovali u ratnom hu{kanju.
Na`alost, mnogi od novinara koji su u ratu
govorili jezikom mr`nje danas su na va`nim
mjestima i smatraju se uglednim gra|anima
dru{tva", kazao je Hedl.

Sve~ana misa u selu Bri{evo kod Prijedora

Obnovljena
katoli~ka crkva
D. KOVA^EVI]

PRIJEDOR - Povodom obnove i posve}enja katoli~ke crkve svetih apostola
Petra i Pavla u selu Bri{evo kod Prijedora ju~e je odr`ana sve~ana misa koju je
uz lokalno sve{tenstvo slu`io banjalu~ki
biskup Franjo Komarica.
"Ovu bogomolju sam ne{to prije posljednjeg rata tako|e posvetio i dao na upotrebu
vjernicima, ali je ona na`alost poru{ana u
ra tu. Sa da vje ru jem da }e ovaj po no vo
obnovljeni i posve}eni duhovni sto`er biti
mjesto okupljanja vjernika koji }e im dati
dovoljno motivacije za povratak i nastavak
`ivota u ovom kraju", kazao je biskup Komarica.
On se zahvalio svim dobro~initeljima
prijedorskog i banjalu~kog kraja, ali i iz Italije i drugih evropskih zemalja koji su pomogli u obnovi i izgradnji katoli~ke crkve u
selu Bri{evo.
Ko ma ri ca je pod sje tio na
stravi~no stradanje 67 Hrvata koji su 25. jula ratne 1992. godine ubijani na svojim ku}nim pragovima i imanjima.
Za te zlo ~i ne u ko ji ma je naj mla |a
`rtva bio ~etrnaestogodi{nji Ervin Matanovi}, a najstarija osamdesetjednogodi{nji
mje{tanin Stipo Dima~ jo{ niko nije odgovarao.
Na podru~je `upe Stara Rijeka, kojoj
pripada i selo Bri{evo, do danas se vratilo
tek desetak hrvatskih povratnika od neka-

Misu uz sve{tenstvo slu`io
banjalu~ki biskup Franjo Komarica

FOTO NN

SARAJEVO - Ukoliko postoji osnovana sumnja i dokazi da su novinari svojim tekstovima i rije~ima direktno uticali
na ~injenje zlo~ina u ratovima na podru~ju biv{e Jugoslavije, Tu`ila{tvo BiH }e
protiv takvih novinara pokrenuti istragu.
Kazala je ovo Vesna Tan~ica, tu`ilac
Tu`ila{tva BiH, na javnoj debati koja je organizovana u sarajevskom Media centru
pod nazivom "Odgovornost medija za ratne
zlo~ine".
Tan~ica je istakla da je te{ko osuditi
novinare jer bi prema Kaznenom zakonu
BiH morala biti uspostavljena direktna veza
izme|u napisanog teksta ili objavljenog priloga i konkretnog zlo~ina.
"Novinari tokom rata nisu bili
na visini svog ozbiljnog posla. Postali su
akteri rata i njihove rije~i nerijetko su bile
opasnije od metka, tako da za svoje rije~i
sno se kri vi ~nu od go vor nost. Uko li ko bi
postojali dokazi Tu`ila{tvo BiH bi pokrenulo istragu protiv novinara, vlasnika medija
ili urednika koji su bili podstreka~i ratnih
zlo~ina", kazala je Tan~ica.
Pitanje odgovornosti medija u ratu u
biv{oj Jugoslaviji aktualiziralo se pokretanjem istrage Specijalnog suda za ratne zlo~ine u Beogradu, koja }e se fokusirati na
vezu hu{ka~kog medijskog izvje{tavanja i
ratnih zlo~ina po~injenih 1991. i 1992. u
Zvorniku i Ov~ari.
Nata{a Te{anovi}, urednica banjalu~ke Alternativne televizije, istakla je
svoju zabrinutost da se pri~om o su|enjima

da{njih vi{e od 1.000 `itelja.
Mnogi zbog zlo~ina koji se tokom rata dogodio u ovom kraju ne `ele povratak, poput Ljube Josi} kojoj su u ratu
ubijena dvojica bra}e, snaha i ne}ak.
"Danas `ivim u ^ikagu i ovdje dolaNa podru~je zim ljeti kako bi se u na{oj crkvi pomolila za
du{e mojih nevino stradalih ro|aka. Svaki
`upe Stara
put kada do|em te{ko mi je i spoznati da se
Rijeka do
tako ne{to moglo dogoditi nevinom narodu.
danas se
[esnaest godina ve} `ivim u Americi i ne
vratilo tek
vjerujem da }u se sa porodicom ponovo vradesetak
povratnika titi na podru~je Prijedora", rekla je Josi}eva.
Na misnom slavlju u Bri{evu ju~e se
okupio veliki broj mje{tana `upe, koji su na
sve~anost do{li iz SAD, Hrvatske, Njema~ke i Austrije.


Document preview 26.06.2009.pdf - page 1/1


Related documents


26 06 2009
26 07 2005
lanak avaz bri evo
ivo i ana bari i
lanak
26 07 2011

Link to this page


Permanent link

Use the permanent link to the download page to share your document on Facebook, Twitter, LinkedIn, or directly with a contact by e-Mail, Messenger, Whatsapp, Line..

Short link

Use the short link to share your document on Twitter or by text message (SMS)

HTML Code

Copy the following HTML code to share your document on a Website or Blog

QR Code

QR Code link to PDF file 26.06.2009.pdf