ivo i ana barišić (PDF)

NEZAVISNE

DRU[TVO

novine

8 - 9. 3. 2003.

Vreme{ni Ivo, iako bez obje potkoljenice, brine o nepokretnoj sestri Ani

Nekada se lak{e `ivjelo
Ovako stari i bolesni, mi jednostavno ne mo`emo i nemamo kuda, sve i kad bismo htjeli, pri~a Ivo.
Ka`e, najve}u pomo} dobijaju od sestre, njene familije i "Karitasa"

9

Nezavisno udru`enje
novinara RS

DRAGAN JERINI]
PREDSJEDNIK
BANJA LUKA - Dragan Jerini}, glavni i odgovorni urednik "Nezavisnih novina" i dugogodi{nji
~lan NUN RS, u petak je imenovan za novog
predsjednika Nezavisnog udru`enja novinara RS.
Nakon {to su u petak na vanrednoj sjednici
Skup{tine NUN RS usvojeni razlozi ostavke
dosada{njeg predsjednika Radomira Ne{kovi}a,
Jerini} je jednoglasno izabran za novog predsjednika Udru`enja.
Skup{tina NUN RS, u petak je podr`ala i formiranje koordinacije novinarskih udru`enja kao
pravnog lica, te ovlastila rukovodstvo Udru`enja da aktivno u~estvuje u radu koordinacije.
Tako|e, usvojen je i finansijski izvje{taj za
pro{lu godinu, a dogovorene su i dalje aktivnosti, kao {to je obnova ~lanstva i naplata ~lanarine.
B.G.D.

Br~ko

TRI GODINE OD
PROGLA[ENJA DISTRIKTA

Ivo i Ana pre`ivljavaju u skromnom domu
PRIJEDOR - Na brdu Bri{evo, nadomak
rudarske varo{ice Ljubija, te{ku `ivotnu sudbinu decenijama dijele brat i sestra, Ivo i
Ana Bari{i.
Ivo je ro|en 1925. godine, a Ana 1921.
godine. On se nikada nije `enio, dok je iza
Ane jedan brak bez djece. Njega je nesre}a
sna{la jo{ kao mladi}a, prije punih 57 godina. Za vrijeme Drugog svjetskog rata naletio
je na minu i izgubio obje noge, ispod koljena. Baka Ana je tako|e slabog zdravlja, a
prije godinu dana pala je na postelju. Godine
su u~inile svoje i Ana je izgubila nadu za bilo kakvo pobolj{anje.
POMO] OD "KARITASA": "Najve}u pomo} imamo od sestre i njene familije, a
u ovom poslijeratnom periodu nesebi~no su
brinuli o nama i predstavnici "Karitasa". Oni
su prije pet godina podigli i ku}u u kojoj sada `ivimo, i to za samo 17 dana. Redovno
nas obilaze", pri~a Ivo. Ka`e, najvi{e poma`u Ani, a kada zatreba i njemu.
"Pospreme nam ku}u, Anu presvuku, donesu joj neophodne lijekove, a po potrebi je
obi|e i ljekar, pregleda je. Posebno se za nas
`rtvuje Borka Mad`ar iz obli`njeg sela Stara
Rijeka, koja dolazi i zimi, po najgorem vremenu. Da nije nje i njenih kolega iz "Karita-

NN FOTO

sa", ne znamo {ta bismo. Ostali bismo sami,
po{to su sve kom{ije oti{le u inostranstvo,
trbuhom za kruhom", ka`e Ivo i dodaje:
"Ovako stari i bolesni, mi jednostavno
ne mo`emo i nemamo kuda, sve i kad
bismo htjeli". Najgore im je, ka`e, u kasnu
jesen i zimu, kada blato i snijeg ote`avaju
kretanje Ivici, stopostotnom invalidu. Njega
poznaju svi `itelji ljubijskog kraja, jer je i
pored ogromnog tjelesnog hendikepa, davno odlu~io da se ne prepusti sudbini. Obje
potkoljenice dobro je op{io vunenom tkaninom i ko`om i njima se u hodu koristi
umjesto stopala.
"On je na koljena obolio, ali se eto, jo{
brani. Nekad mu puno treba da prohoda nakon ustajanja, ali se jo{ nekako kre}e. Ja sam
prije ne{to vi{e od godine pala kada sam krenula da kupim drva. Od tada nisam vi{e ono
{to sam bila", ka`e o svojoj i bratovoj nevolji
baka Ana.
Pri~a kako je jo{ tada prestala raditi, jer
je izgubila snagu i u rukama.
NEKADA SE LAK[E @IVJELO: Sve
do prije tri, ~etiri godine, Ana je gajila ba{tu,
sijala krompir, grah, luk i ostalo povr}e. Ka`e, dr`ali su ranije i dvije krave, svinje, `ivinu, ali se u me|uvremeno mnogo toga pro-

mijenilo. Na`alost, na gore. Oboje ka`u da
se nekada mnogo lak{e `ivjelo, jer su bili
mla|i. Imali su i kom{ije, koje su im nesebi~no pomagale. Ipak, Ivo se i danas pje{ke zaputi do Ljubije, ali mu sada trebaju skoro ~etiri sata da stigne do nekada{nje rudarske varo{ice, pa zato naj~e{}e nekoga zamoli, ili
mu plati, da ga preveze radi kupovine namirnica. Na isti na~in snalaze se i za drva, koja
naj~e{}e plate od novca dobijenog od sestre
iz inostranstva.
"Ve} 57 godina sam te{ki invalid, ali nikada nisam izgubio `elju za putovanjem, {to
sam oduvijek volio. Tako sam 1997. godine
otputovao autobusom sa vjernicima ovoga
kraja u Sarajevo, gdje je dolazio papa Ivan
Pavle II. Sve je pro{lo tako jednostavno i lagodno", prisje}a se Ivan.
Oboje su veliki vjernici, a njemu jako te{ko pada {to je `upna crkva udaljena oko ~etiri kilometra od njihove ku}e. Sre}om, naj~e{}e neko usput navrati po njega. Tada sa
velikim u`ivanjem odlazi na misu, gdje se
vidi sa poznanicima i mje{tanim okolnih sela. Uz pri~u i dru`enje, te vjersku slu`bu i
molitvu, svakodnevne muke, makar na kratko, postanu lak{e i podno{ljivije.
D. MARI^I]

Program dje~ijih igraonica u gradovima RS

Priprema mali{ana za {kolu
BANJA LUKA - Program dje~jih igraonica koji je predvi|en kao priprema za {kolu djece koja nisu obuhva}ena redovnim
pred{kolskim aktivnostima, uskoro }e biti
uspostavljen u ve}ini gradova Republike
Srpske.
Program se ve} sprovodi u Bijeljini i
Ljubiji, a uskoro }e se dje~je igraonice organizovati i za mali{ane u ostalim gradovima.
U ve}im vrti}ima u Banjoj Luci dje~je
igraonice }e biti organizovane od 17. marta,
a u njihov rad uklju~i}e se sva djeca koja
podlije`u obaveznom upisu u {kolu.
"Trenutno imamo prijavljene 62 grupe, a
u svakoj grupi je od 15 do 25 djece", objasnio je Drago Dragi}, direktor Centra za
pred{kolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjoj Luci. On je istakao da je pripremna nastava za {kolu u vrti}ima intenzivirana prilikom odr`avanja dje~jih igraonica, ali da se

ona odvija i u okviru redovne nastave u vrti}ima, odnosno da zapo~inje jo{ od jaslica.
Zaposleni u Dje~jem vrti}u "Na{a radost" u Trebinju prave spiskove mali{ana
koji }e biti uklju~eni u rad dje~jih igraonica.
Kako ka`u u ovom vrti}u, postoji veliki broj
zainteresovanih roditelja koji svoju djecu
`ele uklju~iti u ovaj program, koji }e uskoro
po~eti s radom.
Zbog nedostatka prostora u Dje~ijem
vrti}u "Majka Jugovi}a" u Doboju dje~je
igraonice nisu organizovane.
U Bijeljini u Dje~jem vrti}u "^ika Jova
Zmaj" igraonice uveliko rade. U njih je
uklju~eno 120 mali{ana uzrasta od tri do
{est godna.
"Djeca u vrti}u provode po tri sata, od
16 do 19 ~asova. To su naj~e{}e ona djeca
~iji roditelji nemaju potrebu da ih upisuju za
cjelodnevni boravak u vrti}u", ka`e Joka

Arsenovi}, direktor Dje~jeg vrti}a "^ika Jova Zmaj".
Ona je istakla da se rad igraonica od
marta do juna finansira od sredstava koja
obezbje|uje Javni fond za dje~ju za{titu, a
vrti} je vlastitim sredstvima opremio prostor
i sve ostalo {to je neophodno za normalno
funkcionisanje i rad u igraonicama.
Vrti} "Radost" u Ljubiji igraonice je organizovao za 70 {estogodi{njaka koji su raspore|eni u dvije grupe. Prema rije~ima
Du{anke Bo`i}, vaspita~a u Dje~jem vrti}u
"Radost", rad u igraonicama }e trajati do
prvog jula.
Za program dje~jih igraonica Javni fond
za dje~iju za{titu RS izdvojio je oko
500.000 maraka, od kojih je nabavljen materijal potreban za rad u igraonicama, te namje{tanje i opremanje igraonica.
@.GALI]

BR^KO – Povodom tre}e godi{njice progla{enja Br~kog za BiH distrikt, u ovom gradu se
u petak i u subotu odr`ava niz manifestacija.
Na osnovu odredbi Op{teg okvirnog sporazuma za mir u BiH, 8. marta 2002. godine, tada{nji visoki predstavnik za BiH Volfgang Petri~
ovlastio je supervizora za Br~ko Roberta Faranda da proglasi Br~ko distriktom BiH.
Povodom tre}e godi{njice Sini{a Kisi}, gradona~elnik Br~kog, izjavio je da za distrikt slijedi
tzv. druga faza.
"U ovoj fazi prioritet nam je kona~no rje{avanje pitanja smje{taja raseljenih i izbjeglih lica,
provo|enje privatizacije dr`avnog kapitala i
stanova, te ja~anje ekonomskog i pravnog okvira distrikta", objasnio je Kisi}.
U petak je, povodom trogodi{njice distrikta, u
Gradskoj galeriji otvorena izlo`ba slika Rizaha
[teti}a, a u velikoj sali Doma kulture gostovalo je
Narodno pozori{te RS iz Banje Luke s predstavom "Pigmalion". Tako|er, predstavljena je i publikacija pod nazivom "Br~ko distrikt BiH – budu}nost je po~ela" u kojoj su predstavljene institucije distrikta. Publikacija je {tampana u tira`u od
1.050 primjeraka na luksuznom papiru.
V.M.

Fond stanovanja RS

OP[TINI PRIJEDOR
ODOBRENA KREDITNA
SREDSTVA OD 500.000 KM
PRIJEDOR - Fond stanovanja Republike
Srpske odobrio je op{tini Prijedor kreditna
sredstva od 500.000 KM za rje{avanje stambenih problema socijalnih kategorija stanovni{tva.
"Kreditna sredstva mo}i }e biti kori{tena samo
uz saglasnost Skup{tine op{tine", potvrdio je
Muharem Murselovi}, predsjednik Skup{tine op{tine Prijedor. On je rekao da se SO Prijedor jo{
nije izjasnila o na~inu dodjele ovih sredstava.
Murselovi} je naglasio da u prijedorskoj op{tini o~ekuju da }e im iz sredstava koje Fond
stanovanja RS prikupi u privatizaciji stanova
biti odobreno jo{ kreditnih aran`mana.
I.[.

Doboj

STOTINU PORODICA
POGINULIH BORACA BEZ
KROVA NAD GLAVOM
DOBOJ - Oko stotinu porodica poginulih boraca iz kategorije izbjeglih i raseljenih lica na
podru~ju op{tine Doboj nema rije{eno stambeno pitanje.
Milan Milivojevi}, na~elnik Odjeljenja za bora~ka pitanja u op{tini Doboj, potvrdio je da je
me|u ovim porodicama stambeno nezbrinuto
njih osam sa dva poginula ~lana.
"Za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, op{tina
Doboj je u bud`etu izdvojila 300 hiljada KM,
ali kako se niko ne bi na{ao na ulici prijeko
je potrebna i pomo} Vlade RS", izjavio je Milivojevi}. (Srna)