Kozicki glasnik 3 .pdf

File information


Original filename: Kozicki glasnik 3.pdf

This PDF 1.3 document has been generated by Canon / , and has been sent on pdf-archive.com on 24/03/2017 at 16:49, from IP address 93.141.x.x. The current document download page has been viewed 448 times.
File size: 12.1 MB (52 pages).
Privacy: public file


Download original PDF file


Kozicki glasnik 3.pdf (PDF, 12.1 MB)


Share on social networks



Link to this file download page



Document preview


:iiL\lr
i:),

Il. .'-:.IJ

::

--.*
I

I

i .r'{

,

.5/:

$efIAN t$f\n$

vv

ARIIEOLOSKO NALAZISTE U
KOZICAMA
NaS Koziianin Zdravko N{cdvcd Dinjer napomenuo je uredniku <Koziikog
glasnika> da na svojoj zemlji na lokaciji <Jaruge> vei duic vrijcmc izorava kamenje,

-

keramiku i ciglu. Jedan kamcn urcdnik je odnio kustosici slatinskog muzeja Dragici
Suvak koja je pozvala arheologe iz Zagrtba da posjete tu lokaciju, Arheolozi su vcd na
povrSinu oranice pronaili dovoljno dokaza da su na tom podrutju Zivjeli narodi iz
bronianog doba ili
kasnog Zelj eznog
doba, otprilikc 1000
godina prije Krista.

Najvjerojatnije jc
da de ovo nalaziSte

biti istraicno i

da
6cmo viSe saznati o

prvim

stanovnicima koji
su iivjeli na ovim

kozidkim

prostorima.
.lrheolozi s kustosi.a nlu.eid Drdgicahl Surak,u Juaryu

USKRSNA EESTITKA VJXRNICIMA

u

USKRSNA CESTITIG. ALOJZIJA STANEKA

Radostan sam da i ovom prigodom mogu iskazati svoje

duboko i puro zajedniltvo vjere uUskrsloga Spasiteljau
kojega svoje ZivorDo pouzdanje pola.iu r rjernici iz
Kozica.Upiremo pogled vjcrc Da preobrazcno lice
Gospodinalsusa i slavimo godiSnju svetkovinu Njegova

dugom krSdanskom braiomi duboke vjcre Zclim vam
radosnu i blagoslovljenu svetkovinu Kristova Uskrsnuia.
Vazm€nog otajstva zajealDo

s

U zajednistvu Zive

Branko Sipura, iupnik

Koziiki glasnik

Svim Zupljanima Kozica i cijele iupe Nova
Bukovica iestitam sretan Uskrs sa ieljom da ga
provedu u miru, radosti i yeselju.

(vli. Alojzije Stanek, Zupnik
Nove Bukovice u miru)

RIJEC UREDNIKA
Kako vrijeme brzo prolazi!
Ve6

te6i put

nadam

smo zajedno, a

se da j e

svaki brcj sve

bolji. Hvala svima onima koj

i

nas podrZavaju i koji nam
pomaZu na bilo koji nadin. U
naiem selu ove godine su detiri

velike obljetnice: 305. godina

pavoga spomena sela,
To.godiinj ica vatrogastva, 95.

godisnjica Skolstva i 20
godi5njica od izgradnje
seoskoga doma. <Kozidki glasnilo) popratiti 6e sve ove
dogadaje i u sljedeiim brojevima vas informirati o svim

ovim obljetnicama. UredniStvo (Kozidkog glasniko)
donijeloje konadnu odluku da <Kozidki glasnilo) izlazi tri
puta godisnje: zaBoi6,Usks i Veliku Gospu, odnosno
za Rokovo. Moram naglasiti da su lam najveii problem
financijska sredswa do kojih sve teze dolazimo. Posebno
apeliram na one koj i mogu pomo6i financijski, j er svi koj

i

rade kao suradnici <Kozidkog glasniko> odridu se
dragovljno svojih honorara. Od ovogabrojauveli smo
novu rubriku <Prcdstavljamo vam)) u kojoj iemo
predstaviti dlanove Slatinskog likowog kluba (SLIK-a).
Takoder od ovoga broja donosimo katkupovijest sela
slatinskoga kaja" koju iemo obj aviti u nekoliko broj eva.
U ovom broju su sela: Nova Bukovica, Comja Bukovica
i Viljevo. Pjesnicima smoposvetili stranicu (Trenutak
poezije). Pozivamo sve one koji Zele da se njihovi radovi
objave, neka se jave. Htio bih posebno pohvaliti kozilke
uditeUice za izuzetnu suradnju i za prekrasne djedje mdove

koje nam donose. Financtski pokovitelj i o!'oga putaJe
Gradsko poglavarstvo s 2.000 kuna, nakojimaiskreno
zahvaljujem. Takoder, upucujemo zahvalu gospodinu Karlu
Tarnaiu na stsuinoj ifinancijskoj pomoii.le Zupanijskom

poglavarstvu i

vli. Alojziju

Staneku, Zupniku Nove
Bukovice u min-r, takoder na fimncijskoj pomo6i. I na kmjq
poielio bih svim vjemicima sretan UskN, te da ga pmvedu
u miru i blagostanju.
VaS urednik. Ivan Novakovi6

urednik: Ivan Novakovii
suradnici : Dragica Savah, prof
Paar iarhoit, proJ.
lelctor: Zoica Varga, nastavtik hrvatskog
jezika
GraJiika priprcma : CALCO Slttins
I zd ava E : Ivan Novakovii
Fin arcijski pohrcritelj :
Gra.dsko pogtatarstvo gruda Slatine

Naslovaica:
Ana Katlottii,4.
Kozice

3

rute{

Ovaj brcj tiskanje u

500 primjeraka

Kozitki glasnik

BROJNIM PROGRAMIMA SLATINA
OBILJEZILADAN GRADA
U Slatinije zavdeno desetodnevno obiUeiavanje 19. ozujka,
svetkovine sv. Josipa i Datra grada. Brojne su udruge i
ustatrove posebno pircdenim pmgrarnima dale svoj doprinos
svedanom oaaiju u gradu. Djedji \.rtii "Zeko" priredioje
vei tradicionalni, osmi po redu festival predskolaca, udenici
i nastarnici O.nornc ikole Josipa Ko/arca s\e6anim
programom obiljeZili su Dan ikole, Galerija Pudkog
otvorenog udiliita postavila je izlo;bu Viktora Liebla "XX.
stoljede (cover verzije)", a Gradsko pjevadko druitvo
'Zrinsk" i mjesoviti zbor "Tinodi" iz Szigetvam odrzalj su
zapaZeni koncefl.

Gosti iz prijatelj skog Szigetvara zomo su pokazali u demu
se krije uspjesna 125-godiinja radjcija zbomog pjer anja u

tom gradu. Mjesoviti zbor pod ravnanjem mladog, ali
iskusnog i ozbiljnog Gabora Halmija izveoje vrlo dobro
uvj eiban i u svakom pogledu uskladen program. Kroz deset

skladbi mahom madarskih autora (Bardos, Tillai, Karai,
Kodily, Fasatrg) do izrazaja su doile glaso\.ne mogudnosti
zbora, ali i izraiajnost u izvoilenju skladbi razlidita ritma i
mspolozenja. Poraiavajuie malobrojna, ali to istowemeno
znadi i doista zainteresirana publika, oduSevljeno je
Zahvolnicu grada Slatine printio je lvn Norakort.
pozdravila goste iz susjedne Madarcke. GPD Zrinskikao
domaiin, pod ravnanjem Antonija Brzice, dobroje izveo tri prigodno odabrane sHadbe: Pozdrav domovini, Tri djevojke
Zito Zele i Zawsno kolo iz Gotovieve opere "Ero s onoga svij eta". Mladi pijanist Antun B laievi6 izveo j e Bnbmsov
Madarskiples br 5, anastupilaje ipjevaika skupinaKUD-a Slavonac iz Sladojevaca.
Izvanredan nastup zagrebadkih glumaca Teatm u gostima Pere KlTgiia, Sande Miladinov Langerholz, Vanje Dmcha i
Ivanke Boljkovac sa sentimentalnom komedrjom Rornlda Harwooda "Kvartet" u reZij i Relje Baii6a toplo je pozd$vila
slatinska publika u prepunoj dvorani Doma L:ulture. Gostovanje zagrebadkih umj etnika organizirali su Matica hwatska
i Slatinska banka, a prihod od ulaznica, koj e su prodavane po simbolidnih deset kuna, namijenjenje Glubetroj Skoli u
Slatini za nabavku inshumenata.

Vederuodi blagdanana koncertu, kojije za mladei priredilo slatinsko Gradsko poglavarstvo, nastupioje glazbeni
sastav Banuli. Turistidka zajednica u suradtrj i s h/rtkom Stari podnm organiziralaje izloZbu vina slatinskog vinogoda,
a o gospodarskoj suradtrji razgovarali su predstal'nici slatinskih i szigetvarskih poduzeca. Tom prigodom I 8. ozujka u
Slatini su bomvili gradonaielnik Szigetvara JozefPaizs i geneialni korzul I lrvatske u Peiuhu Ivan Bandid sa sumdnicim4
a u madarskom izaslanst!1lbili su i gospoda$tvenici iz Slatini prijatelj skog Szigetvara S njirna surazgovaralivirovitidkopodmvski doZupan DraZen Vujdii i gadonadelnica Ksenij a Plantak. Na rddnom sastanku s predsta vnicima slatinskih
gospodarskih organizacija razmijenj ena su iskuswa u pojedinim segmentima gospodarstva i raznotrene moguinosti
buduie gospodarske suradnje. Gosti iz Madarske posjetili su Industrij ski kombinat Gaj i poduze6a Duhan i Marinada,
a u Vo6inu su rMgledali ruievine u Domovinskom mtu raz orele Zupne crkve BlaZene Dj evice Marij e. Pisustvovali su
i polaganju vt etraca na spomenik poginulim hwatskim branitet ima te sveianoj sj ednici Gradskog vij e6a u povodu
Dana grada. Polaganju vijenaca i dodjelijavnih priztranja na svedanoj sjednici Gradskog vij eia prisustvovali su i
predstamici prij atelj skog Novog Vinodolskog.
Govoreii o gospodarskoj situaciji u gradu, gadonadelnica lGenija Plantakje rekla: "Radujem se Sto nismo posustali

Koziiki glosnik

DAN GRADA
u plonalazenju delenja za tvrlke koje su

u stedaju i pred nama je rjesavanje

odrcdenih prioriteta, s naglaskom na
otvaranju Sto veieg bmja novih radnih
mjesta. Polako, ali sigumq idu i nasi mali
poftzehidki projekti koz k€ditn€ linije
Zupanije, drZave, grada i poslovnih
banaka." Slatinska je gradonadelnica
najavila podetak radova na nekim
komrmalnim pmjektim4 medu kojima su
kanalizacj,ja, akumulacija Javo ca,
daljnja rekonstrukcija j avne rasvj eto i
nastavak radova na prometnicama i
nogostr.pima. 'Nismo zaboravili ni vrti6,
staru Skolu i dom za nevladine udruge,
mjesne domove, mrtvaitrice i druge
objekte. Za sve smo osigurali najveci dio
sredstava."

Na svedanoj sjednici Gradskog

vijeia

Slatindanima su Dan grada iestilali Roditelji poginulih hnaLtkih bradklja polotili su cvijete i zupalili svijeie ko.l
dolupanAntunMhokovii, szigetvarski
sDomeni*t seotin sinovina
gradonadelnim Jozef Paizs, generalni
konzuMrvatske u Peduhu Ivan Bandi6 i dopredsj ednica Gradskog poglavantva Novog Vinodolskog Tonica Radi6.
Na temelju odluke cradskog vijec4 u prigodi obiljetavanja Dana grada zlafte plakete dobili su Dom zdravlj a Slatina
zariugogodifirjikontinuiraniradnaua4rjetl'anjuzdravstvenedjelarDo6tiiDruitvoNaiadjecaza5Ggodisnjikontinuirani
i samoprijegoran nd s djecom. Srebme plakete dodijeUene su Branku Jurlini i lvanu Stimcu iz Slatine, Euri BeneSu iz
Baki6a, javnom poduzedu Hrvatske ceste, slatinskoj t!,rtki Unimonl, dobrovoljnim vatrogasnim drustvima Kozice i
Goleni6, Mjesnom odboru Vladimira Nazora i SRU Smutl Slatina. Zahvalnice gmda Slatine primili su Slatinski likovni
klub SLIK, ienska kadetska ekipa Streljaikog k-tuba Gomj i Miholjac. SRU Klen Slotina,Ivana Gerendiq Dragan
Mendik, dr. Slavko Leban te Ivan Novakovi6 iz Kozica.
Tijekom obilj eZavanja Dana lrada odrZani su i b'rojni Sportski susreti. Tumir u kuglanju organizirao je Kugladki klub

regionlaniMarskitmnpriprernio
je slatinski Bo6arski klub Bulin, a u
Gomjem Miholjcu odrzan je otvoreni
turnir u streljaitvu zrainom puikom.
Odriana je i odbojkaika utakmica
Slatina,

ienskih ekipa slatinske Marulke i
vinkovadkog Vibrobetona te nogomehi
susret NK Slatina i NK Croatia iz Novih
Jankovaca. Odrianje i Memorijalni tumir
Dalibora Blaskovica, koji je, naialost,
obiljezila teska povreda mladog IIr! oja
Lukada.
Gradska organizacija Crvenog kriZa

provela je 10. akciju dobrovoljnog
davanja krvi.
Svedanu koncelebriranu svetu misu u
slatinskoj iupnoj crkvi na sam dan
blagdaM sv. Josipa sluiio je poZeiki
biskup dr. Antun Skvordevi6.

Susret slatinsljh

i szigetvarskih gospodarstvenika
Tekst i fotograhje:Petax

Zarkovii

Koziiki glasnik

PROLJETNI NARODNI OBICAJI
KOZICANA
Etnografska slika Kozicap premUena
nam dio
ahnosfere koriznenog viemena u Kozicama ili
precizfje reieno preostala sje6anja stanol'nika
Kozica na, ne tako davno, vrijeme od prue
pedesetak godina kad su obidaji joS uvijek Zi vjeli
u narodu u svojoj cjelovrtoj lormi i sa ispunjenim
i stalno ponavljanim sadriajem.
Kako nema pisanib trago\ a o obraajima
u Kozicama posjetila sam zajedno s Ivicom
Novakovi6em domove nekoliko Kozilana od
kojih smo doznali da nlihova sjeianja {uvaju
znanj e koj e se kroz generacije prenosilo ili kako
je rekla jedna od sugo\omica (od starine se
tako radilo, kao da se slagalo jedno na
Suwk i Jelica Radatuit u razgovon o
drugq ali mi to danas viie ne zndmo.,
Ovaj tekstnapisanje saZeljom da se to
znanjebarerndijelomsaduva.BezsvihonihKozidanakojisumiSiromotvorilirmtasvojihdomovaimdosnoponudili
svoje dragocj ene opise pohoDj ene u naj ljeplem kutku njihovih sjedanja ovoga teksta ne bi niti bilo u ovakvom obimu.
Stoga svim sugovomicima u zahvalu i s osobitirn postovanjem prenosim njihov e izgovorene rijedi u prvom licujednine.
Moj je posao ovdje bio da poput nekog posrednika prenesem poruku koja se dula u svakoj k]uti < nekad je bilo
ljepie, ljudi su seviie druZili, bili su zajehto i biloje puno radosti i iale mettu njima, obiiaji su dolazilijedan za
drugim i stalnoje bilo neito noro u Kozicama mdkar nije bilo televizijer.
Prijelazno mzdoblj e od zime prema proljeiu obiljeZioje svaki Koziian na svoj nadin. U to se lTij eme nagovijestio
prcstanakzimskogmirovanjaprirode,slavioseodlazakzimeipredosjedaosedolazaknovoguemenainovenadeza
dovjeka i prirodu. Kulminacija toga razdobljablle s\ < veselefaianke, pune sval..akvih maikara koji su hodali
selom. Iile su cijele povorke, kao Cigani, svatovi i vozili su se u kolima- U Kozicama se na faianke uvijek
lahalo pijetla i kiselog kupusa sa suhim mesom. To je bio muiki dan. Moja je svekrva ostavila malo kllpusa u
tanjuru i drugi dan- tj. na pepelnicu, je s tim kupusom svima mazala tabane i pri tom gororila (Bjeii kaia
jazovata po kupusnom rubur. Toje nama bilo zanimljivo i ia|ivo, alije ona bila ozbiljna i rekla da nas onda
nete zmije ugisti.
Drugi dan faienjkaje pepelnica. Tada podinje korizma. U korizmi se vise ne igm, tre pjeva se i podinje post.
NaSa mama spremi kolade - krohe koje se nisu poj ele na fasenjak, da mi to ne naalemo, j er moramo postiti . Ako su
dj eca mallj 4 oni disu morali postiti, pa ni sad ne moraju dok ne idu na Pr\. pridest. Ali ima ljudi koj i nisu nikad postili.
Tko j e to postivao za togaj e koriznaj edna vrsta svetinj e. Mi smo to j ako poStivali. Pazilo se na odij evanje- viie se
nosilo tanno nego svtetlo odijelo. Postilo se- vise sejeo posd grah- slofia se sa zafrigom ili se zapede, kuha se tt esto,
krumpir, uzelo se kupusa, sve sauljem, ane s masti. Meso se ukorizmijelo samonedjeljom, aradni dan ne- to se
duvalo. Posno se kuhalo na ulju od bundevini.h koitic4 koje smo zva li Spieja mast. Spice smo nosili u olaj nicu u Slatini
gdje smo ih mijorjali za ulje, a nekad smo ih sami tucali u shrpi i kuhali m Sporetu. Ulje se digne iznad vode i lako ga
pokupimo. Preostale koStice povadimo iz ulja i odistimo na reSetu. To se zvalo Zupa, ajelo se za post i na badnjak.
Zupa se pravila od Spica kao 5to sad pravimo kolai-Shudlu.
Cim podne korizrna redje da tko ne moze u crkru da kod kude dita kihi put. Ja imam molitvenik i ditam svake
nedjelje i svaki dan kad stignem-poslijepodne ili naveder U korizni nije bilo zabave niti svatova. Pjwale su se kodzxnene
pjesme. Mi dj eca stanemo na pol druma, j er niti nisu isli auti i stanemo dva po dva i jedan vikne i mi bj ezimo jedan za
drugim . Koga uloviS taj ostade s tobon! a netko drugi lovi. To se zvalo (Zabe labe, ko moj drup). Bile su i ostale igre,

zatedibroj Kozidkog glasnika donosi

Kozitki Blasnik

koiizni nije bilo pjesrne.
korizme bilaje pepelnica. Na

Setali smo selor4 ali u

Prvi dan

taj dan se sa svega u ku6i ukladjao trag mastisve se pralo. zato se prva korizmena nedjelja

zvala dista nedjeta. Mojaje svekva aala sve
sude povaditi van i pepelom ga oribati. Tada

brlovima. vei sesve ribalopepelom imi
svi peremo i ribamo i ka.iemo da mora biti sve
disto, jerje dista srijeda. Svekwaje rekla da
je pepelnica ko neki svetac i nije dala prati
ve5, vei samo sve sutte ihoklice i stolove.
U Kozicama se na pepelnicu netko
nakaradno obuie, ide selom isipapepel. To
bi kao trebao i6i muiki, ali idu Zene. ISle su
puno do drugog sv.;etskog rala. a poslrje viSe
ne toliko. Ja se sj e6am daje naia strina Mar,ca
Kutiat i Brunko Nowko\tii
uvijek isia po selu i pepeli nas- maie nas
pepelom . Hodalaj e cijeli dan po selu. Na sebe je metnula bij elu plahq a ispodje nosila posudu s pepelom. Kad dode
do kuie otvoi wata i kaie:>Ja vas pozdravljam. Ja sam ona koja nosi pepel.> Bila je ialjiva iena, avolilaje malo i
popit. Po namaje bacala pepel, svakomje na delu napravila kiz i pepelila nas kao u crkvi. Govoilaje <Pepel sibio
pepel i bui>. Tako se u selu govorilo. Ona j e bila rodom iz Kozica, od Novakoviievih- DoSlaje k nama, ali na5 otac to
bai nije jako volio,jerje drZao vjeru i istjeraju i kaie <Necei ti meni sprdnju raditi.>. Pepel se nosio zatojerje bila
pepelnica- to j e drugi dan fasenjka i tako se to nosilo selom. Nista se tu osobu nije darivalo. Moj svekarje umro 1962.
godine. a onaje dolazilajoS dokje on bio iiv.
ISlaje i moja tetka-obude se metne plahhr preko glave, nosi pepel i gdje dotle otoga posipa. ISlaje najviie kod
rodbine. Kad dode neito j e rekla kao posipam te pepelom. KaZu da s tim posipanj em tera duhove od sebe. U kudi j e
bila svekrva, svekar, moj a mama, od muia bmt- puna kuia nas je bila. Ona se zamota u plahh! dode u kuiu, donese
pepela i onda nas maie- napravi krii na delu. Posipala nasj e pepelomj erje post i kao tjeralaje duhove od nas. Ljudi
su to lekad znali i6i, ali sad vise ne, nitko viie ne ide. Ne pamtim daje kod nas itko bio od pokojne tetke, a onaje
umrla jmave6 25 godina. Onaje voUela i6, ali samo kod rodbine, kom5ija. Toje za nas bilo veselje,ljudi su se smijali
i nisujoj zamjemli.>
Korizma dolazi od latinske rijeii quadragesima i maai aetrdeset dana. eetrdesetje dana do Usk$a, a
spomenje to na detrdeset dana kojeje prije svogajavnog djelovanja Isus proveo u pustinji, u promiSljanju, postu i
molitvi Svaka kori2rnena nedjelja ima svoje ime : pwaje Cista nedjelja poslij e diste srijede, rj . Pepelnice, iza nje dolazi
Padista, pa Bezimena. Sredoposna nedj elj a j e sredina posta, tj . Korizme. Iza nj e dolazi Gluha nedjeUa kad se manJ e
pjeva u crkvi i kad su se raspela, slike i kipovi u crkvama zamatali u tamno platno. Cvjetnicaje posljednja nedjelja
kodzme .Kozice imaju danas svoju malu crkm posveienu sv Roku, a do I 995 godine imali su samo zvonik. U njemu
su imali mise s wemena na vrijeme, a kad su bili veii blagdani iSli su na misu u Noru Bukovicu. Takoje bilo i na
Cvijetnicu.
Na Cvijetnicu su (Nablagoslov smo nosili cica mace, zelenkade, drijenak tko gaje imao i de5ljugar od
osusenog velikog didka. To je cvij e6e bilo vezano i posve6eno i kad smo doili kuii spremili smo ga negdje pod stlehu
gdje ne pada ki5a po njemu. Rekli su da kad se dode ku6i da se sa de5ljugarom mana ieilja da bude i ona zdrava i
dista. Pokojna mamanasaje to duvala i kadje sadila ba!6u ona ijoi starije Zene su rekle da se malo toga ubode u
zernlju kod svake gredice i kod luka i kod paprike i da sve onda bolje rodi. Sj e6am se daj e moj svekar na Veliki petak
ujutro prvo iiao s tim deilj ati konj e i kmve rano u jutro za zdravlje. To j€ prvo napravio. Isto tako akoj e jako grmjelo
kaZu da j e bilo dobro malo zapaliti koj i listi6 od toga i da onda presrane grmlj avina. Ako dij e udarilo znadi daj e bilo
dobro i daje vrijedilo- moZdaje dim to otjerao.
Iza Cvjetnice do5aoje Veliki tjedan. Radili smo svaki dan, sadili ba56e, a na Veliki detvrtak smo radili do l0
sati. Isusje onda ve6 sabranjen, u zemlji i viSe se ne mdi na zemlji. Akoje na taj dan padala kiia predvitlali su da ie
biti piSljivo vo6e. Na Veliki denrtak se pekla pogaia za Veliki peiak kad se postilo i kad se jela pogada, a osim nj e j eo
se i krumpt glah sve s uljem od bude. Na Veliki petak su ljudi rekli daje taj dan kao Uskn i nije se htjela loziti vaha.
ni.;e

Kozitki glosnik

e se lozila vaha
dok sunce ne izade, a sje6am se da se nekad
po cijeli dan nije loZila vatra. Na taj su se dan
ljudi zakitili koprivom- zena bi pribola kopn vu
za bluzu. a muSki su sravilikopriw za ieirrkapu. Metne za kapu i ide tako u Slatinu na
pijac i kaze da ako oDa dugo ne u\ene da ie
onda i on dugo iivjeti. a ak. brzo uvene da ie
bn o umrijeti. Moj tata se isto zakitio kopdvom

Mi smo se togajako driali i nij

izadasje uvenula, alije on ipakdugoZivto.
Na Veliku subotu se sve kod ku6e spremalo,
kr.rhala se iunka,ladetina, peku se kolaai,

iarale

su se pisanice. Moj striko je znao napraviti
kuhadu i u njuje stavio vosak i tako je Sarao
pisanice. Sare su brle raznolike- s\ asla i srce i
pruge. prSu sc rmena. rade se krugovi. crtaju
ruiice, borovi. Prvo se pisanice naiam voskom- od kuhade se kao napmvikist srupicom. Jaje morabiti kuhano, a
vosak topli. Znala se nastrugati tintena olovka i boja se rastopila iod togaje bilo plavojaje. Na pisanice smo znali
zavezati djeteline i drugo cvije6e . Najvi5e smo ih kuhali u lukovinju i onda su bile najljepSe- smede.
Djeca su sejako veselila Uskrsu- najviSe zbog togajer su dobili darove- kao narande, pisanice, bombone.
To su naili u gnij ezdu- pletenoj simplici u koju su dan prij e natrgali i naslagali wj eie trave. Simplicu su stavili pod stolkazu da ne bi netko drugi vani to nasao i odnio. Tako su nas vamli da 6e nam to netko drugi odnijeti.
Na Usks su neki nosilijelo nablagoslow Mito nismo nikad radili, j erje trebalo iii rano u Novu Bukovicu. Na
Uskrs smo se lijepo obukii, isti smo u crkvu na misq iestitali smo sretan ftskrsjedan drugome, dolazili su nam gosti.
Ana i han (Janka)

K:

Uskrsje najvedi svetaci i roditelji su djeci lopili novo odijelo. Djeca su se s pisancima igrali na livadi, pogodejedan
drugoga u glaw.Ima kojejaje nije bai dobro kuhano, pa budu musavi, au novom odijelu i onda dobiju batina i bude
plada nakon veselja. Kad ve6 prode podne na Uskrs na seoskidvor dodu sviradi ituse pjeva i igra, mladi, djeca,
odrasli do detrdeset godina. Sviradi su nam dolazili iz Dobrovi6a, Miljevaca ili naia domada banda, kako su ih zvali.
Od instrumenata imali su harmoniku, berdu, violinq bugariju . Plesali su se ra.ai plesovi kao polka, valcer, ali i kola,
a najviie kukunjei6e. Toje bio naS narodni ples od starine. Nije bilo puno plesova, alije bilo ljepse nego sada kad
samo dizu ruke i plese svaki sam. Plesalo se vea od podne, po danu do vederi i onda idemo ku6i. Mladi su to voteli,
jer su se mogli zajedno dnriiti, plesati, svi smo bili zajedno i veseljeje bilo veliko na Uskrs. Mi smo svi j edva doiekali
Uskrs zbog svega toga veselja koje je donio.
Poslije Uskrsa se taj tjedan radilo opet sve , a slijedeie nedjeljeje bio Mladi Uskrs. Sve smo isto pipremali
kao za Uskrs ijelo i pisanice i iili smo u crklu u Norrr Bukovicu. Na taj dan su se sve cure u selu obukle u bijelo
odijelo i tako obudene su iSle na misu. Nismo viSe imale narodnih noinji nego smo imale btele ili svjetlo plave, roza
suknje i bluze i pregaie , ali sve svijetlo.To ne znam za5to, ali su bmc rekli Bijela nedjelja.>
Poslij e usksnog razdoblja dolaoje period ostalih proljetnih datuma i obidaja. Obidno subili vezaniuz
crkvene datume, kojeje narodjako poitivao ipremanjima odredivao svoj gospodarski kalendar. U mjesecu
trauju na dan sv. Juda u Kozicama su plotove zakitili svej eZe donesenim zelenilom iz iume. Taj dan se radilo kao i
inate,jedino se nije pralo, Silo, a slavioje onaj kojije imao godovnjaka u ku6i, tj. Kojije slavio imendan.
NaMarkovo se svetilo Zito. <Sjeiam sedajenaMarkovo dosao Zupnik do zvonika na misu, ami djeca smo
s uditeljicom iSli u poUe. Nabmli smo zita kod pwog polja i \mtimo se natrag do zvonika, gdje gaj e zupnik blagoslovio
i svakome smo dali da ponese

kuii.

<Na prvi maj su dedki iz Sume donosili ozelenjero visoko , tanko dwo, najiesde gmb sa iirokom krosnjom
koj i su zvali maj pan. Koj i je jako volio svoju curu taj joj je donio majpan i posadio to pred kuiom. Po noii su dedki
iskopalivelil:u rupu, posadili majpan i ujuho cum ima Sto vidjeti. Ako ga djevojka nije voljela onaje to oruiila. Moja

je nana imala dedka kojije nju volio i onje njoj doneso veliki majpan, a mama nagovori staroga tatu da on to orusi.
Tataje aao tkoje to bio, ali nije znao da ona njega ne voli i ona kaie <dete vi to onrsite)). Kadgaje oruiio bioje dak
do druge stuane ceste. Toj e bilo grabovo dwo s kosnjom, od I 5 do 20 metara dugadko, a na njemu su bile narande,
privezani iareni papiri, fla5e piva i bombone.

Koiiki slasnik

joi

bila mala kadje i meni Jozo doneso majpan. Toje bila kaojako velika grana, a neito me kao stid
bilo od roditelja zbog toga. Postavio gaje u sanac pred naiu ku6u. Goreje stavio papire i malo bombona. Ja sam to
uzela- a gmnu o.tar ila.
Sjeiam se daje i JovanJ<a dobila majpan. Onaje svoga ostavila. Stoje veia ljubav bila biloje vise toga na
nj emu privezanoga i objesenoga. Ako mu oruii majpan odda j e dedko bio ljut i ma da ga cura ne voli. Poslije su opet
bili dobri. Svaki dedkoje mislio da kad cura vidi majpan da se moZda predomisli. MoZda daje bio neki drugi mozda
bi ga i osravila. Aliroje bila i dika dobiti majpan- znaai da se nekome svida5. Nije bila nikakva obaveza ostaviti
majpan, nismo se zato morali Zeniti, ali neki i j esu koj i su se voljeli od prij e. To se tako drialo do dmgog rata, a poslt e
s e to vei zaboravilo. Onda su se mladi i svi u selu s time zabavljali i tome veselili- nije bilo televizij e.
O proljetnim obidajima Kozica razgovamla sam s Katicom i Brankom Novakovii, Jelicom Radanovid,
Janikom. U spontanom razgovotu o obidajimq danas
Maricom Medved (Ivinom), Alom Kis i Ivanom
Ja sam

Ki!

podsjetili su se na svoje djetinjsNo i mladost, kad
dij elom zaboravlj enim i napuitenim
mozda bio materiialnije siroma3nijinego danas' ali bogat zajednidkim
u praksi,

druienjem

je

iivot

u

Kozicama

Tekst: prof. Dragica Suvak

vam

Stovane Kozidanke i Stovani Kozidani. Drago namje da
se moiemo obntiti u par rijedi u ovom tredem bro1u

(Koziakog glasniko) koji izlazi povodom uslxitrjih blagdana. Na
podetku, zahvalili bi gospodinu Ivanu Novakovi6u ito ve6 duZe
vrijeme ustraje u svomradu, pa imi imamo priliku obratiti se
ditateuima glasnika.

GRASKI ODBOR

Ovaj tekt pripremali smo u wijeme prije izbom za mlesne
odbore grada Slatine, pa tako i za nai mjesniodbor Kozice, pa
iemo naie mj estane podsjetiti na md njihove najvece i najrjemij e

stranke HDZ.

HRVATSKE DEMOKRATSKE

ZAJEDNICE
SLATINA

TEMELJMOGRANAK
KOZTCE

Ovaj temeljni ogranak osnovan je 1990. godine, a u
podetku, glavna zadata stranke bila je stvoriti samostalnu i
nezavisnu drZa v'u llrvatsku. To nije bio ni malo lagan posao, Jer
su namna putu bile mnoge zapreke, odonih kojima se i sama
pomisao na rijea Hrvatska dizala kosa na glavi- PoSto smo stvoili
drZaw, odmah smo kenuli u izgadnju i infiastrukturu Kozica.

Znali smo we to naDiaviti. ali aamo i Sto smo obecali Koziaanina
da iemo napraviti. Znati 6emo io napmviti uz vale povjerenje i potporu grada i zupanije. Posto ovaj bmj izlaz i povodom
uskrSnj ih blagdana, HDZ TO Kozice iestita svirn ditateljima <Koziakog glasniko i wim mj estanima Kozica Sretan

Usks.
Tajnik: Dario Medved

Predsjednik:Zdenko KiS

GCTLGG'
Statiraa
-rrrINFORMATICKA OPREMA

I

USLUG

SYIM KONSNICIMA NASIH USLUGA
ZELTMo
SRETAN I BLAGOSLO''IJEN USKRS
Koziiki glasttik


Related documents


kozicki glasnik 1
kozicki glasnik 6
kozicki glasnik 3
kozicki glasnik 11
kozicki glasnik 4
kozicki glasnik 2

Link to this page


Permanent link

Use the permanent link to the download page to share your document on Facebook, Twitter, LinkedIn, or directly with a contact by e-Mail, Messenger, Whatsapp, Line..

Short link

Use the short link to share your document on Twitter or by text message (SMS)

HTML Code

Copy the following HTML code to share your document on a Website or Blog

QR Code

QR Code link to PDF file Kozicki glasnik 3.pdf